Arheolozi se okupljaju na internetu kako bi proslavili povijest mediteranske prehrane

Prema rimskoj mitologiji, postojale su tri namirnice koje su bogovi dali čovječanstvu.

Minerva, božica mudrosti, dala je maslinu. Demetra, božica žetve, darovala je pšenicu. Dioniz je dao Rimljanima lozu.

Iz ova tri dara proizašla je hrana koja i dalje čini tri stupa Mediteranska prehrana: maslinovo ulje, kruh i vino.

Arheolozi su se nedavno okupili na internetu kako bi razgovarali o povijesti prehrane i proslavili jedanaestu godišnjicu njezine uključenje, Ubrajanje na popisu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Među gostima na seminaru bila je i ravnateljica Napuljski arheološki muzej, Paolo Giulierini, koji je poveo publiku na putovanje kroz antičke izvore.

"U zemljama tzv â € <'Mezzaluna fertile' – uglavnom regija Mezopotamije, zatim susjedne zemlje kao što su Egipat i grčke kolonije – ove su tri kulture oduvijek predstavljale izvor bogatstva i opskrbe”, rekao je Giulierini. â € <"Nekako su bili â € <'prva jezgra onoga što danas nazivamo mediteranskom prehranom.”

"Kroz stoljeća se ova jezgra obogaćivala zahvaljujući prilozima raznih populacija s područja Mediterana i šire”, dodao je. â € <"Na primjer, namirnice poput riže, rajčice i nekih agruma poznajemo još od srednjeg vijeka, a ne prije.”

Dok daljnji tragovi za razotkrivanje prošlosti mediteranske prehrane mogu doći iz promatranja drevnih predmeta i slika, Giulierini je upozorio na neka uobičajena pogrešna tumačenja.

"Dimenzija svakodnevnog života rijetko je bila zastupljena u umjetničkim djelima koja su dospjela do danas, a koja su često imala slavljeničko ili metaforičko značenje”, rekao je.

"Freske s banketima krcatim egzotičnim voćem, slatkišima ili divljači bile su izraz bogate elite”, dodao je Giulierini. â € <"Nisu predstavljali način života najvećeg dijela stanovništva, čiju su prehranu određivale više faze poljoprivrede nego slobodni izbor.”

"Predmeti za preobrazbu ili konzerviranje hrane pronađeni u nekim vilama u Pompejima može nam puno reći o životnom standardu najbogatijih obitelji; ništa o onima iz mase”, nastavio je.

"No, znamo da je u rimskom svijetu poljoprivreda bila temelj ishrane i opskrbe hranom, te da se uzgoj ribe počeo širiti”, zaključio je Giulierini. â € <"Goveda je bila neophodna za poljoprivredu, a životinje su bile potrebne žive: konzumacija mesa je, dakle, bila ograničena na nekoliko iznimnih prilika.”

Cijelo Giulierinijevo izvješće dostupno je u online galeriji obrazovnih i znanstvenih doprinosa Virtualni muzej mediteranske dijete, prvi digitalni muzej na svijetu u potpunosti posvećen mediteranskoj prehrani.

Muzej je stvorio MedEatResearch sa Sveučilišta Suor Orsola Benincasa, talijanski akademski istraživački centar u Napulju posebno posvećen mediteranskoj prehrani.

"Cilj nam je rasvijetliti kulturne, ekonomske, antropološke, gastronomske, medicinske, obrazovne i ekološke aspekte mediteranske prehrane”, rekao je Marino Niola, antropolog i jedan od ravnatelja muzeja.

"Kako bi se to postiglo, muzej će prezentirati naš etnografski istraživački rad i naše studije o dugovječnosti kroz javne aktivnosti poput seminara i konferencija, te stavljanjem na raspolaganje videa i â € <'živa svjedočanstva' domaćih proizvođača, umjetnika, znanstvenika i građana koji podsjećaju na seljačko društvo prošlosti”, dodao je.

Suredateljica Elisabetta Moro dodala je: â € <"Dok je mediteranska prehrana kombinacija čimbenika poput povijesti i nužnosti, također moramo uzeti u obzir veliku strast prema hrani koju su nam civilizacije prošlosti ostavile.”

"Tijekom stoljeća ta je strast postala prepoznatljivo obilježje našeg društva”, zaključila je. â € <"Sada je izazov očuvati ga i unaprijediti kroz obrazovni put o hrani koji uključuje društvo u cjelini i, prije svega, mlade generacije.”