Nova istraživanja ne pronalaze vezu između prehrane i smanjenog rizika od demencije

Veliki, dugoročni učiti nije pronašao vezu između pridržavanja dijete poput mediteranske i smanjenog rizika od demencije.

Studija, objavljena u časopisu Neurology, pratila je gotovo 30,000 ljudi tijekom 20 godina. Cilj istraživača na početku je bio utvrditi može li prehrana smanjiti rizik od razvoja niza kognitivnih poremećaja.

Studija je pokazala da slijedeći konvencionalne prehrambene preporuke ili modificirane Mediteranska prehrana (gdje se masnoća u prehrani sastojala od maslinovog ulja i biljnog ulja zbog niske potrošnje prvog u Švedskoj) nije bila značajno povezana sa smanjenim rizikom od razvoja demencije svih uzroka, Alzheimerove bolesti ili vaskularne demencije.

Istraživači su dodali da su rezultati slični kada se izuzmu sudionici koji su razvili demenciju unutar pet godina i oni s dijabetesom.

"Slučajevi demencije su očekuje se utrostručenje tijekom sljedećih 30 godina, naglašavajući važnost pronalaženja promjenjivih čimbenika rizika za demenciju”, napisali su istraživači.

Znanstvenici su svoje rezultate temeljili na prehrambenim navikama više od 28,000 stanovnika švedskog grada Malmöa koji su rođeni između 1923. i 1950. i koji su sudjelovali u prospektivnoj â € <"Švedska populacijska Malmö Diet and Cancer Study” između 1991. i 1996., s praćenjem slučajne demencije do 2014.

Tijekom tog razdoblja gotovo 7 posto sudionika razvilo je različite vrste demencije. Nikakva specifična prehrana nije bila povezana s prisutnošću markera Alzheimerove bolesti kod oboljelih pacijenata.

"Prehrambene navike procijenjene su sedmodnevnim dnevnikom ishrane, detaljnim upitnikom o učestalosti jela i jednosatnim intervjuom”, napisali su istraživači.

Prethodne studije pokazale su dobrobit slijeđenja mediteranske prehrane na kognitivnu sposobnost i rad mozga, osobito kod starijih osoba.

Studija iz 2021. objavljena u časopisu Clinical Nutrition pokazala je da su sudionici doživjeli â € <"mala do umjerena” poboljšanja u nekoliko kognitivnih domena nakon što su tri godine slijedili mediteransku prehranu u usporedbi s kontrolnom skupinom. Poboljšanja su uključivala poboljšanje prostornog, vizualnog i verbalnog pamćenja i raspona pažnje.

U drugoj studiji iz 2022. sa Sveučilišta Harvard, istraživači su otkrili da nakon zelene mediteranske prehrane s malim unosom crvenog mesa zaštitio mozak od oslabljene atrofije mozga povezane sa starenjem.

Ipak, novo švedsko istraživanje potvrdilo je nalaze dviju studija koje je provela Američka liječnička udruga 2019. godine, a koje su uključivale tisuće pojedinaca, ali nisu pronašle dokaze da prehrana, uključujući mediteransku, utječe na rizik od razvoja demencije.

Komentirajući švedsku studiju, Nils Peters, neurolog na klinici Hirslanden u Švicarskoj, i Benedetta Nacmias, izvanredna profesorica neurologije na Sveučilištu u Firenci, Italija, primijetili su da â € <"prehrana kao jedinstveni čimbenik možda nema dovoljno snažan učinak na kogniciju, već je vjerojatnije da će se smatrati jednim čimbenikom ugrađenim u razne druge, čiji zbroj može utjecati na tijek kognitivne funkcije.”

Ostali čimbenici uključuju redovitu tjelovježbu, pušenje, konzumaciju alkohola i stres.

"Jedan od izazova za tako dug interval istraživanja je taj što se prehrambene navike nisu mogle pratiti longitudinalno tijekom razdoblja kako bi se procijenile potencijalne promjene u prehrambenim navikama,” rekao je Peters za Live Science.

"Stoga su rezultati dovedeni u pitanje potencijalnim zbunjujućim čimbenicima, kao što su promjene prehrambenih navika, promjene stila života ili nova medicinska stanja koja se javljaju tijekom vremena,” zaključio je.

• Znanost uživo