Temperature rastu brže u Europi nego bilo gdje drugdje, otkriva izvješće

Rezime

Novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije pokazuje da su se temperature u Europi udvostručile u usporedbi s globalnim prosjekom u posljednja tri desetljeća. Klimatolozi nisu iznenađeni ovim trendom, koji je posljedica čimbenika poput rasporeda kopna i mora, te upozoravaju na značajne posljedice uključujući toplinske valove, nestašicu vode i šumske požare.

Prema novom, temperature u Europi rastu brže nego na bilo kojem drugom kontinentu prijaviti iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije.

Izvješće je pokazalo da su se prosječne godišnje temperature u Europi udvostručile u usporedbi s globalnim prosjekom u posljednja tri desetljeća. Dužnosnici su zabrinuti da će nastavak ovog trenda ugroziti zdravlje europskih zajednica i naštetiti gospodarstvu i okolišu.

No, natprosječni porast temperature u Europi ne iznenađuje klimatologe.

"Globalno zatopljenje ne slijedi iste obrasce na cijelom planetu”, rekla je za Gianmaria Sannino, klimatolog iz talijanske Nacionalne agencije za nove tehnologije, energiju i održivi ekonomski razvoj (ENEA), koja nije bila izravno uključena u studiju. Olive Oil Times.

"To ovisi o mnogim čimbenicima, kao što je raspored kopna i mora, jer more može apsorbirati toplinu puno više od kopna”, dodao je. â € <"To je jedan od razloga zašto sjeverna hemisfera postaje toplija od južne.”

Izvješće o stanju klime u Europi za 2021. pokazalo je da su se temperature povećavale za 0.5 ºC svakog desetljeća od 1991. do 2021. Iako ovo zvuči kao relativno mali porast, klimatolozi upozoravaju da ima i da će imati značajne posljedice.

"Površinske temperature rastu jer je toplina u našoj atmosferi zarobljena stakleničkim plinovima,” rekao je Sannino. â € <"Ta toplina je energija. Ogromna količina energije, jednaka pet atomskih bombi na Hirošimu, detonirala je u atmosferi svake sekunde u posljednjih 40 godina.”

Iznimno visoke temperature u kombinaciji s promjenjivim obrascima padalina i manjim količinama oborina među su uzrocima trajna suša, što je jedan od najrelevantnijih utjecaja klimatskih promjena u Europi.

Izvješće WMO-a je to pokazalo manjak padalina od 2018 zabilježeni su diljem Europe, sa značajnijim utjecajem na Iberskom poluotoku i Alpama.

"U Europi vidimo sustavno smanjenje oborina”, rekao je Sannino. â € <"Dugoročno gledano, Europa će se morati suočiti sa sve učestalijim toplinskim valovima, rastućom nestašicom vode i porastom razine mora. To su tri varijable koje najviše utječu na kontinent, njegovu populaciju i poljoprivredu.”

WMO je izvijestio kako su sušni uvjeti u kombinaciji s opetovanim toplinskim valovima u južnoj Europi rezultirali razorni šumski požari u Italiji, Grčkoj i Turskoj, trima najvećim proizvođačima maslinovog ulja.

U 2021. šumski požari zapalili su tri puta više područja od prosjeka od 2006. do 2020. diljem južne Europe i Levanta.

"Većina štete od šumskih požara uzrokovana je ekstremnim događajima koji predstavljaju manje od 2 posto ukupnog broja požara”, stoji u izvješću WMO-a. â € <"Ovi događaji, za koje ni ekosustavi ni zajednice nisu prilagođeni, mogu imati značajne socioekonomske i ekološke posljedice.”

"Klimatske promjene, ljudsko ponašanje i drugi temeljni čimbenici stvaraju uvjete za sve češće, intenzivnije i razornije požare u Europi”, dodaje se u izvješću.

Zajedno s učincima šumskih požara, klimatske promjene imaju dubok učinak na europsku poljoprivredu, uglavnom povezane s promjenom obrasca padalina i porastom temperatura.

Pozivajući se na podatke Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), WMO je rekao da su klimatske promjene rezultirale kraćim razdobljima berbe koja dolaze u različitim trenucima godine i promjenama u sezoni sadnje.

Na primjer, WMO je naveo zahlađenje u proljeće 2021, koji je prouzročio široku štetu nizu usjeva diljem Francuske i Italije, uključujući i stabla maslina.

"Klimatske promjene dovode do ekonomskih učinaka koji se prevode u gubitak sredstava za život, smanjenu poljoprivrednu proizvodnju i produktivnost, negativne učinke na dostupnost hrane i pristup hrani te gubitak prihoda, što može pridonijeti nesigurnosti hrane i dovesti do gladi i pothranjenosti,” izvješće rekao je.

Izvješće je nadalje pokazalo da su promjene mlaznog toka, zračne struje koja puše od zapada prema istoku na sjevernoj hemisferi, među najvažnijim pokretačima klimatskih promjena u Europi.

"Ova rijeka zraka velike brzine koja teče na osam ili devet kilometara iznad površine je pokretna traka koja određuje meteorološke uvjete na srednjim geografskim širinama,” rekao je Sannino. â € <"Na njega utječu klimatske promjene i sada olakšava vrućem zraku iz Afrike da češće dolazi do Europe, što utječe na lokalnu temperaturu.”

Među učincima klimatske krize je i promjenjiva distribucija, učestalost i intenzitet životinjskih i biljnih štetnika i bolesti. Europski poljoprivrednici, uključujući uzgajivače maslina, podnijeli su najveći teret ovih promjena, a neki se bore nositi s pojavom novih invazivnih vrsta.

Bakterije kao što su Xylella fastidiosa a kukci kao što su marmorirana smrdljiva stjenica ili japanska buba dramatično su utjecali na proizvodnju hrane i krajolik u Europi.

Izvješće je pokazalo da 84 posto ekstremni vremenski događaji Na kontinentu su zabilježene poplave ili oluje, koje su izravno pogodile više od 510,000 ljudi, što je rezultiralo stotinama smrtnih slučajeva i više od 48 milijardi eura ekonomske štete.

Sannino je rekao da atmosferske koncentracije stakleničkih plinova potiču ove ekstremne događaje.

"Klimatski sustav ima toliko više energije za korištenje, a to donosi destabilizaciju atmosfere koja počinje djelovati na netipične načine”, rekao je. â € <"To mogu biti relativno male varijacije, ali su dovoljne da značajno promijene meteorološke uvjete na koje smo navikli u posljednjih 30 ili 40 godina.”

Sredozemni bazen je stoljećima iskusio vrlo specifične i stabilne vremenske uvjete, koji su bili vrlo korisni za poljoprivredu.

"Bio je poseban u usporedbi s ostatkom svijeta,” rekao je Sannino. â € <"Bila je to povoljna i vrlo predvidljiva klima. Poljoprivrednici su znali kako će se godišnja doba odvijati. Još uvijek imamo posebnu klimu, ali takva se posebnost odnosi na brže i evidentnije klimatske promjene.”

U izvješću je također utvrđeno da su emisije stakleničkih plinova u članicama EU smanjene za 31 posto od 1990. do 2020., s ciljem smanjenja od 35 posto prije 2030. U drugim zemljama u regiji, ciljevi smanjenja do 2030. kreću se od 35 do 55 posto u usporedbi s 1990.

"Sa strane ublažavanja, dobar tempo smanjenje emisije stakleničkih plinova u regiji treba nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati,” rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, predstavljajući izvješće.

"Povećana ambicija zahtijevala bi da Europa igra ključnu ulogu u postizanju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća, što je neophodan zahtjev za ograničavanje porasta globalne temperature na znatno ispod 2 ºC dok se nastavljaju napori da se porast ograniči na 1.5 ºC, kako je navedeno u Pariškom sporazumu”, dodao je.

• Svjetska meteorološka organizacija