Klimatske katastrofe povisuju cijene

Suša na Pirinejskom poluotoku i poplave u Hrvatskoj dovele su do teškog početka razvoja maslina, što je dovelo do daljnjeg rasta cijena.

Muškarac gazi kroz poplavne vode u Obrovcu, Hrvatska, utorak, 16. svibnja 2023. (AP Photo)
Napisao Nedjeljko Jusup
Svibanj. 19. 2023. 14:58 UTC
917
Muškarac gazi kroz poplavne vode u Obrovcu, Hrvatska, utorak, 16. svibnja 2023. (AP Photo)

Dok veći dio južne Europe trpi visoke temperature i iznenadne poplave, cijene maslinovog ulja na glavnim tržištima i dalje rastu.

Talijansko ekstra djevičansko maslinovo ulje ima skoro dosegla cijenu 7 eura po kilogramu. Grčko ulje premašilo je 6 eura po kilogramu, a istoj se cijeni približavaju španjolska ulja.

Glavni krivac za rast cijena su klimatske nepogode koje su u tijeku. Zbog suša i enormno visokih temperatura u plodnoj 2021./22. proizvodnja maslinova ulja u Španjolskoj pala je za 55 posto godine na 660,000 tona.

Vidi također:Predviđa se oporavak globalne proizvodnje maslinovog ulja

Drastično niži prinosi u zemlji, koja je obično odgovorna za gotovo polovicu globalne proizvodnje i godišnji izvoz od gotovo 3 milijarde eura, rezultirali su rastuće cijene u sektoru maslinovog ulja opskrbnog lanca.

Zbog svoje goleme veličine, cijene u Španjolskoj uvelike diktiraju cijene na drugim međunarodnim tržištima.

"U usporedbi s 5,300 eura po toni u siječnju ove godine, veleprodajna cijena sredinom travnja iznosila je 5,800 eura po toni”, rekla je Fanny de Gasquet iz Baillon Intercora, brokerske kuće specijalizirane za ulja i masti. U siječnju 2022. jedna tona maslinova ulja prodavala se za 3,500 eura.

Analitičari očekuju da će cijene nastaviti rasti s suša se nastavlja neprekinuto preko velikih dijelova južne Europe.

"Od siječnja ove godine gotovo da nije padala kiša, tako da je zemlja vrlo suha,” rekao je Cristobal Cano, glavni tajnik Unije malih poljoprivrednika u Andaluziji, središtu španjolske industrije maslinovog ulja.

Cano, koji posjeduje deset hektara stabala maslina u blizini Granade, dodao je da nikada nije doživio tako zabrinjavajuće uvjete u 20 godina koliko se bavi poljoprivredom. â € <"Ako se nešto radikalno ne promijeni u sljedećih nekoliko tjedana, uslijedit će katastrofa”, rekao je.

Strah i zabrinutost su razumljivi. Prema podacima španjolske meteorološke agencije Aemet, od 1. listopada 2022. u Španjolskoj je palo 25 posto manje oborina nego inače. Andaluzija je dobila 50 posto manje, a kapacitet rezervoara je samo 25 posto.

Problemi koje je stvorila suša pogoršavaju, Španjolsku je krajem travnja pogodio rani toplinski val. Na jugu zemlje živa se popela na 38.8 ºC upravo u vrijeme cvatnje maslina.

"Bez cvijeća nema ni plodova. A ako nema plodova, neće biti ni ulja”, rekao je Rafael Pico Lapounete, izvršni direktor Španjolske udruge izvoznika maslinovog ulja, industrije i trgovine (Asoliva).

Sličan problem brine i portugalske maslinare. Proizvodnja u 150,000 hektara supergustih (superintenzivnih) maslinika u zemlji mogla bi biti ugrožena zbog suše, s nedostatkom vode u tlu i bazenima za navodnjavanje.

Ipak, situacija je bolja u Italiji. Lokalni mediji navode da maslinari očekuju bolju godinu, posebice na jugu zemlje, gdje se nalaze najproduktivnija područja maslinarstva.

S obzirom na povoljne klimatske uvjete, koji su se zadržali iu proljeće, talijanski se maslinari nadaju da neće doći do naglog zatopljenja u fazi cvatnje. Dobra cvatnja i oplodnja glavni su preduvjeti za povratak talijanske proizvodnje iznad 300,000 tona.

Ipak, to bi bilo premalo da se nadoknadi manjak nastao lošim žetvama u Španjolskoj i Portugalu.

Oglas
Oglas

Rezultat: novi skok cijena maslinovog ulja diljem Mediterana. Već su vrlo blizu do nedavno nezamislivih 7 eura po kilogramu, a i tu bi granicu mogli premašiti do kraja svibnja.

Visoke cijene pogađaju proizvođače i potrošače koji se sve više okreću drugim jestivim uljima. Punionice diljem Mediterana preferiraju stvaranje zaliha kako bi osigurale minimalne komercijalne zalihe za sljedeću sezonu.

Španjolska vlada smanjio porez na dodanu vrijednost na maslinovo ulje s 10 na 5 posto krajem 2022. u sklopu paketa mjera za pomoć potrošačima u suočavanju s rastućom inflacijom. Za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv suše. Vlada je također smanjila porez na dohodak u ovom sektoru za 25 posto.

Ali ono na što niti jedna vlada ne može utjecati su klimatske promjene koje su dovele do svih ovih problema. Zbog toga su sve zemlje mediteranskog bazena suočene s posljedicama, temperaturnim i vremenskim ekstremima.

U Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj vladaju suše i požari; u Hrvatskoj su poplave, posebno u sjevernoj Dalmaciji.

"Za stanovnike mediteranskog bazena to je alarmantno. Osim što je regija iznimno osjetljiva na klimatske promjene, ona također ima jednu od najbržih stopa urbanizacije u svijetu,” rekao je Erdal Sabri Ergen, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran (UfM) zadužen za promet i urbani razvoj.

Sredozemno more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka, pa je drugo najugroženije područje nakon na Arktiku, dodao je Ergen uoči treće ministarske konferencije UzM-a u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.

U međuvremenu je u Hrvatskoj pala nezapamćena količina oborina. Zbog toga se četrnaest rijeka izlilo iz korita, ugrožavajući gradove i sela. Poplavljene su tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta, paralizirajući sve poljoprivredne aktivnosti. Čini se da neki maslinici čak rastu u jezerima.

"Tlo više ne može upiti vodu jer je potpuno zasićeno vlagom, a kiša koja pada posljednja dva-tri dana uglavnom otječe s površine”, rekao je meteorolog Krunoslav Mikec, voditelj HHZ-a.

Još jednom, nijedna od zemalja u zapadnom mediteranskom bazenu neće biti pošteđeni utjecaja klimatskih promjena.

Iako se problem neće samo riješiti, globalni svjetski čelnici jesu još nisu počeli koordinirati svoje akcije pronaći rješenje za zaustavljanje protoka emisija stakleničkih plinova i spriječiti prekoračenje prosječne globalne temperature predindustrijske razine za 1.5 ºC.


Podijelite ovaj članak

Oglas
Oglas

Vezani članci