Izvješće EU predviđa porast izvoza maslinovog ulja za 45 posto do 2026. godine

Izvještaj daje pregled trenutnog stanja u sektoru maslina i maslinovog ulja u Europskoj uniji te ispituje izazove i buduće izglede.

Napisala Isabel Putinja
18. listopada 2017. 08:33 UTC
88

A novo izvješće Službe za istraživanje Europskog parlamenta pruža sveobuhvatan pregled sektora maslina i maslinovog ulja Europske unije, kao i trenutnih izazova s ​​kojima se suočava i budućih izgleda.

Europska unija najveći je svjetski proizvođač maslinovog ulja, sa 70 do 75 posto svjetske opskrbe maslinovim uljem podrijetlom iz devet zemalja: Španjolske, Italije, Grčke, Portugala, Francuske, Hrvatske, Slovenije, Cipra i Malte. Prema izvješću, nasadi u maslinarskim regijama EU-a pokrivaju ukupnu površinu od 5 milijuna hektara s vrijednošću proizvodnje preko 7 milijardi eura.

Izvještaj dijeli nekoliko zanimljivih činjenica i brojki o proizvodnji maslinovog ulja u EU:

  • Više od polovice od 5 milijuna hektara nasada maslina u EU nalazi se u Španjolskoj.
  • Grčka je jedina zemlja EU-a u kojoj je više od 10 posto maslinika rezervirano za stolne masline.
  • Najveće farme maslina nalaze se u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Portugalu.
  • Španjolska ima najveće plantaže maslina u prosjeku veličine 5.8 hektara, a slijedi Portugal s 2.8 hektara. U drugim zemljama prosječna veličina nasada iznosi 2 hektara.
  • 35 posto španjolskih poljoprivrednih radnika radi na plantažama maslina.
  • Većina farmi maslina su male i vode ih obitelj, a manje od 1 posto radnika nisu članovi obitelji. U Španjolskoj je taj postotak 17 posto.
  • Proizvodnja maslina i maslinovog ulja činila je preko 15 posto poljoprivredne proizvodnje u Grčkoj i Španjolskoj u 2016. godini.
  • Prinosi su u prosjeku između 2,000 i 2,500 tona po hektaru. Španjolska i Italija imaju tendenciju da imaju veće prinose, ali trendovi pokazuju da se oni povećavaju u Španjolskoj i Portugalu, dok u Italiji i drugim zemljama opadaju.
  • U 2016. godini 74 posto maslinovog ulja EU proizvedeno je u Španjolskoj, dok je daljnjih 22 posto gotovo ravnopravno podijeljeno između Grčke i Italije.
  • Cijena stolnih maslina neprestano raste i kreće se od manje od 60 eura za 100 kg u Portugalu i na Malti do više od 200 eura u Grčkoj u 2016. godini.
  • Cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja kreće se od više od 300 eura za 100 litara u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu do više od 500 eura u Italiji 2015. Cijene u Hrvatskoj i Sloveniji skuplje su i do 100 posto.
  • Većina izvoza maslinovog ulja u EU usmjerena je prema SAD-u, Japanu, Kini, Kanadi, Brazilu i Australiji.
  • Većina uvoza dolazi iz Tunisa, Maroka i Sirije, a usmjerava se u Španjolsku i Italiju.
  • Italija je najveći uvoznik maslinovog ulja u EU, a većina uvoza dolazi iz Španjolske.

Izvješće također iznosi nekoliko glavnih izazova s ​​kojima se suočava maslinarski sektor EU-a. Primjećuje da, iako su proizvodni procesi uglavnom tradicionalni, u Španjolskoj i Portugalu postoji trend povećanja veličine nasada i uvođenja mehanizacije. Španjolska istraživačka studija zaključila je da ovaj pristup nije â € <"jednoznačno rješenje za sve "i sugerira da bi plantaže mogle povećati dobit i izbjeći nestabilnost tržišta usredotočujući se na inovativna rješenja za berbu, nove sorte i upravljanje štetočinama.


© Olive Oil Times | Izvor podataka: Međunarodno vijeće za masline


Kolebanje tržišta zbog nepredvidivosti uroda, ekstremnih vremenskih prilika i bolesti bili su neki od najvećih izazova s ​​kojima su se suočavale zemlje maslinarske regije EU-a posljednjih godina. Pokušava se riješiti ova pitanja putem instrumenata za upravljanje rizicima koji su dostupni poljoprivrednicima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a, dok druge inicijative imaju za cilj suzbijanje prijevara s hranom i sporovima o primjeni komercijalnih pravila te jačanje konkurentnosti.

Gledajući u budućnost, izvještaj predviđa porast proizvodnje u EU-u, posebno u Španjolskoj gdje se predviđa porast od 10 posto do 2026. godine, dok se u Italiji očekuje pad od jedan posto. U međuvremenu, u pogledu međunarodne trgovine, predviđa se da će izvoz porasti preko 45 posto do 2026. godine.

Da bi se postigli ovi ciljevi, financira se istraživanje za poboljšanje nekoliko aspekata proizvodnog lanca, uključujući održivost i kontrolu štetočina, sprečavanje prijevara i recikliranje otpada.

Dostupno je cjelovito izvješće ovdje.

Oglas
Oglas

Vezani članci