Posljedice klimatskih promjena koje sve više osjećaju hrvatski maslinari

Suša, šumski požari i porast razine mora ugrožavaju maslinike diljem Hrvatske.
Studenoga 17, 2022
Nedjeljko Jusup

Najnovije vijesti

Sve izraženije posljedice klimatskih promjena negativno utječu na hrvatsko maslinarstvo, tvrde istraživači Sveučilišta u Zagrebu.

Lidija Srnec, meteorologinja i voditeljica sveučilišnog Odsjeka za praćenje klime, rekla je da klimatske promjene u Hrvatskoj rezultiraju sve češćim i sve dužim toplinskim valovima.

Još nismo došli do točke s koje nema povratka, ali dogovori su potrebni što prije.- Julije Domac, savjetnik hrvatske predsjednice za klimu i energiju

Dodala je kako su najmanje tri toplinska vala ovog ljeta utjecala na dugotrajnu sušu u zemlji i pogoršala veliki broj šumskih požara.

Prema podacima vatrogasnih dužnosnika u zemlji, Hrvatska je u prvih 14,241 mjeseci 10. doživjela 2022 požar, što je povećanje od 47 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.

Vidi također:Unatoč suši, Hrvatska uživa u plodnoj žetvi

Dodatno, količina zemljišta opožarenog šumskim požarima dosegnula je 56,540 hektara, što je povećanje od 135 posto u usporedbi s prošlom godinom.

Među opožarenim površinama ove su godine bili i maslinici u Istri i Dalmaciji, dvjema najznačajnijim maslinarskim regijama u zemlji.

Oglas

Uz sušu i požare, još veću zabrinutost izaziva podizanje razine mora u Jadranu. Prema postojećim modelima, Jadran bi do kraja stoljeća mogao narasti s 32 na 65 centimetara.

"Još nismo došli do točke s koje nema povratka, ali dogovori su potrebni što prije”, rekao je Julije Domac, savjetnik hrvatske predsjednice za klimu i energiju.

Dodao je to značajni izazovi čekaju globalne vođe na COP27 u Egiptu dok nastoje ublažiti utjecaje klimatskih promjena i ograničiti porast globalne temperature na 1.5 ºC u usporedbi s predindustrijskim prosjekom.

Podigne li se razina mora za pola metra, Hrvatska će izgubiti više od 100 milijuna četvornih metara obale. Više od desetak gradova i urbanih područja na hrvatskim obalnim otocima i kopnu, uključujući Split, drugi po veličini grad u zemlji, također bi bili ugroženi.

Uz otoke i obalne gradove, ugrožena bi bila i važna poljoprivredna područja na obali, uključujući dolinu rijeke Neretve i ravnicu Ravnih Kotara, gdje se nalaze brojni maslinici.

Dužnosnici su upozorili na štetu olive oil produkcija bi bila nemjerljiva. Štoviše, dodali su da bi gubitak stabala maslina mogao dodatno pogoršati problem, jer je poznato da su stabla značajnih ponora ugljika.

"Neka istraživanja govore da smo treća najizloženija europska zemlja [utjecajima klimatskih promjena]”, rekao je Domac. â € <"Stoga Hrvatska mora puno raditi, prvenstveno na prilagodbi klimatskim promjenama.”

Mirko Orlić, geofizičar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, smatra da ova hitnost mora biti do znanja hrvatskim i svjetskim čelnicima u Egiptu.

"Dvije stvari ostaju nedefinirane”, rekao je. â € <"Prvo je ono što svaka zemlja treba učiniti da postigne cilj od 1.5 do 2 stupnja. Problem je što nikada nije dogovoreno provjeriti ostvaruju li se ciljevi. Dakle, ima obećanja, ali nema mehanizma provjere.”


Advertisement

Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi