Uzbuđenje, iščekivanje u Sloveniji dok je žetva u tijeku

Slovenski su maslinari proizveli prvo ovogodišnje ulje i prije službenog početka berbe maslina 30. rujna manifestacijom Županova maslina Maslina povjerenja.

Prvo ulje proizvedeno je 18. rujna u uljari Babić u Babiću kod Kopra, najvećem mjestu u slovenskoj Istri, gdje se na oko 90 hektara uzgaja 2,000 posto slovenskih maslina.

Maslinar Daniel Stojkovič Kukulin nije krio zadovoljstvo kvalitetom svojih prvih ovosezonskih ulja.

"U litri se nalazi čak 1,340 miligrama polifenola. Pravi eliksir - rekao je Stojković. Prvi je u Sloveniji počeo žetvu.

Interes za raniju berbu pokazali su i drugi slovenski maslinari. Među njima su Vanja Dujc, Franc Morgan i Boris Jenko, neki od najuspješnijih producenata u zemlji.

Mnogi su najavili da idući tjedan kreću u berbu maslina. Kvalitetom plodova su zadovoljni, a urod je bolji od očekivanog s obzirom na dugotrajnu ljetnu sušu, iznadprosječne temperature i misteriozna voćna kapljica u srpnju.

Uz kvalitetu, nadležni iz Instituta za maslinarstvo u Kopru potvrdili su da je i kvaliteta prvih ulja koje su analizirali vrlo visoka.

Do sada su ulja vrlo visoka sadržaj polifenola. To znači da su gorka i začinjena ulja, bogata antioksidansima i vjerojatno će dulje zadržati svoju kvalitetu. Ranije su istraživači pokazali da je broj polifenola u maslinovom ulju veći nakon sušnih ljeta.

Osim toga, suša i visoke temperature nisu pogodovale razvoju bolesti, poput paunovog oka, niti štetnika, poput maslinova voćna muha.

Nije zamijećena ni bakterijska palež maslina koja je posljednjih godina napravila goleme štete u susjednoj Italiji.

"Udio oštećenih plodova zbog napada maslinove muhe znatno je manji nego 2021. godine”, rekla je Milena Bučar Miklavčić, voditeljica spomenutog laboratorija.

Usporedila je ovogodišnju maslinarsku sezonu s 2003. godinom, koja je također bila sušna, ali je urodila rekordno velikom količinom maslina. Prinosi u glavnim maslinarskim područjima su vrlo visoki. Ulja su pikantna, gorka i voćna.

"Možemo uživati ​​u aromama koje podsjećaju na bademe, radič, artičoke, zelene rajčice, lišće masline i razne vrste voća”, rekla je Bučar Miklavčić.

Zadovoljstvo ovogodišnjim urodom izrazila je i ministrica poljoprivrede Irena Šinko. Sudjelujući na tradicionalnoj manifestaciji koju organiziraju Općina Izola i Društvo maslinara slovenske Istre, zaželjela je vinogradarima uspješnu sezonu i istaknula važnost maslinarstva u Sloveniji.

Dodala je kako je maslinarstvo perspektivna gospodarska grana, što dokazuje sve veći broj maslinika i maslinika u posljednjih nekoliko godina. Dotaknula se i suše koja je ljetos prouzročila znatne štete.

"Kao i prošle godine, Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje također je dodijelila državnu pomoć gospodarstvima koja su pretrpjela štetu na usjevima zbog suše 2022. godine”, rekla je. â € <"Pravo na ovu pomoć imat će i maslinari. Izvještaji o šteti su završeni ovaj mjesec.”

Šinko je maslinarima predstavio i nacionalni strateški plan Slovenije za provedbu najnovije iteracije Zajednička poljoprivredna politika, koji stupa na snagu u siječnju 2023. i traje do 2027. godine.

Nacionalni strateški plan Slovenije uključuje ulaganja u proizvodnju i marketing te promicanje mjera zadrugarstva. CAP se također usredotočuje na ublažavanje utjecaje klimatskih promjena i uvela agroklimatska plaćanja za poljoprivrednike pogođene ekstremni vremenski događaji.

Šinko je dodao kako je ove godine došlo do promjena u korištenju maslinova komina kao gnojivo:

"To znači da će maslinari pod određenim uvjetima moći koristiti kominu masline kao gnojivo na poljoprivrednim površinama”, rekla je. â € <"Uljare će morati osigurati pravilno skladištenje komine od maslina.”

Sveukupno u Sloveniji masline rastu na 2,500 hektara. Prosječna godišnja berba je oko 1,940 tona voća, od čega proizvođači daju 900 tona ulja. No, to je premalo za domaću potražnju, pa se godišnje uvozi više od 2,000 tona maslinovog ulja.