Globalna lista uvoza maslinovog ulja

Najnovije vijesti

Globalni uvoz djevičanskih maslinovih ulja i nedjevičanskih maslinovih ulja značajno se smanjio tijekom biljne godine 2020./21., prema podacima koje je objavio Međunarodno vijeće za masline (MOO).

Od listopada 2020. do kolovoza 2021. ukupan uvoz maslinovog ulja dosegao je 813,476 tona, što predstavlja pad od osam posto u odnosu na prethodnu sezonu.

Djevičanska maslinova ulja činila su 76 posto ukupnog uvoza, a slijede nedjevičanska maslinova ulja s 19 posto i ulja komine masline na šest posto.

Žetvena godina 2020./21. bila je jako pogođena posljedicama Covid-19 pandemija o komercijalizaciji maslinovog ulja, količini skladištenja, cijeni i potrošnji.

Ruski uvoz porastao je za 12 posto u usporedbi s istim razdobljem tijekom prethodne godine usjeva.

U međuvremenu je bilo skromnijih šest posto porast kanadskog uvoza i povećanje od četiri posto Uvoz brazilskog maslinovog ulja.

Ipak, uvoz maslinovog ulja u Europsku uniju iz zemalja izvan bloka pao je za 31 posto. Značajan pad zabilježen je i u Japanu (-16 posto) i Kini (-6 posto). Uvoz u Sjedinjene Države također je smanjen za jedan posto, pao je na 314,791 tonu.

S druge strane, zemlje EU potvrdile su svoju ključnu ulogu u opskrbi svjetskog tržišta maslinovog ulja. Španjolska je i dalje odgovorna za 29 posto ukupnog globalnog uvoza, što je smanjenje od 0.7 posto. U međuvremenu je talijanski udio pao na 21 posto, što je nešto manji pad od 0.4 posto.

Portugal je bio jedina velika zemlja u proizvodnji maslinovog ulja koja je doživjela značajan pad, a uvoz iz te iberijske zemlje pao je za 11 posto na 88,751 tonu.

Izvan Europske unije, Tunis je također doživio značajan pad, pri čemu je uvoz sjevernoafričkog proizvođača smanjen za 22 posto. Ipak, Tunis ostaje jedan od najvećih značajne zemlje koje proizvode maslinovo ulje, s 218,261 tona uvezenog maslinovog ulja iz zemlje, što je 27 posto udjela na svjetskom uvoznom tržištu.

Značajan rast zabilježen je za Čile, s uvozom maslinovog ulja iz te zemlje zapadne Južne Amerike za 16 posto kako bi činio 1.6 posto svjetskog tržišta. Argentina je također zabilježila rast od 11 posto, dosegnuvši 2.5 posto ukupnog svjetskog uvoza.

"Osam tržišta predstavlja oko 81 posto uvoza maslinovih ulja i djevičanskih maslinovih ulja diljem svijeta: Sjedinjene Američke Države s 36 posto, Europska unija s 15 posto, Brazil s osam posto, Japan sa sedam posto, Kanada s pet posto, Kina s četiri posto, Australija s tri posto i Rusija s tri posto”, stoji u izvješću MOO-a.

U istom razdoblju – od listopada 2020. do kolovoza 2021. – podaci MOO-a potvrdili su porast od stolna maslina uvoz, koji je porastao 7.5 posto u odnosu na prethodnu sezonu.

"Pet tržišta predstavlja oko 64 posto uvoza diljem svijeta: Sjedinjene Američke Države s 23 posto, Brazil sa 17 posto, Europska unija sa 16 posto, Kanada s pet posto i Australija s tri posto”, navodi se u izvješću.

Najrelevantnije varijacije u uvozu stolnih maslina zabilježene su u Kanadi, čiji je volumen prethodnih godina polako rastao te je u godini usjeva 2020./21. narastao za 23 posto.

U Argentini, gdje je rast uvoza pratio sličan trend, uvoz je porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Sjedinjene Američke Države, daleko najrelevantniji uvoznik stolnih maslina, zabilježile su rast od devet posto u prošloj sezoni.

Španjolska je zadržala vodstvo kao vodeći dobavljač stolnih maslina na međunarodnom tržištu s 20-postotnim udjelom u globalnoj količini. Ipak, ti ​​su brojevi pali za 6.5 ​​posto u odnosu na prethodnu sezonu.

Drugi veliki izvor stolnih maslina bio je Egipat, koji ne samo učvrstila svoju ulogu ali je njegov tržišni udio porastao za 27 posto na 70,124 tone.

S povećanjem od 26 posto, Grčka je dosegla 13 posto globalne količine, odmah iza Argentine i Maroka. Najznačajnija varijacija u tom razdoblju zabilježena je za Albaniju, koja je doživjela porast od 55 posto na 9,136 tona, što je jednako dva posto svjetske trgovine.

• Međunarodno vijeće za masline
• Međunarodno vijeće za masline