Lokalni dužnosnici kažu da će zaštićena oznaka izvornosti Zlatne kapi podići profil lokalnih maslinovih ulja i promicati turizam.
Maslinari u Bosna i Hercegovina, zemlja zapadnog Balkana, slavi objavu prvog Zaštitu oznake porijekla- ovjerena ekstra djevičansko maslinovo ulje: Zlatne Kapi Hercegovine.
Poljoprivrednici i dužnosnici koji su doprinijeli stvaranju PDO-a nazočili su posvećenoj svečanosti u Mostaru, najvećem gradu u južnoj regiji Hercegovine.
Fokusiramo se na promociju ZOP-a Zlatne Kapi i razvoj turizma maslinovog ulja kroz projekte kroz projekte kao što je Cesta maslinovog ulja Hercegovine.
Domaćini su istaknuli ulogu Sjedinjenih Američkih Država koje kroz projekt održivog turizma Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) rade na zaštiti i promicanju jedinstvenih kulinarskih proizvoda Bosne i Hercegovine.
"Oznaka izvornosti nam puno znači. Naša će ulja sada lakše ići na tržišta. Maslinarstvo ima budućnost u Hercegovini; imamo ulja iznimne kvalitete”, rekao je Dragan Musa, vlasnik nasada od oko 900 stabala maslina u Miloševićima.
Vidi također:Rekordna berba u Hercegovini najavljuje ekspanziju maslinarstvaMusine riječi podržao je i Ivan Milas Musa koji i ove godine očekuje solidan urod i vrhunsko ulje.
"Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla puno znači za sve sadašnje i buduće maslinare, a brend Zlatne kapi Hercegovine pomoći će regionalnom i globalnom uspjehu”, rekao je Milas. â € <"Možemo konkurirati svjetskim brendovima jer gdje god se pojavimo, dobivamo nagrade.”
Na primjer, Obiteljska vinarija Škegro je nagrađen na NYIOOC World Olive Oil Competition u svakom od posljednjih sedam izdanja natjecanja. U 2023. godini proizvođači iz Hercegovine kombinirano su osvojili četiri nagrade od pet prijavljenih.
Maslinarstvo u Hercegovini postoji stoljećima, još od antičkih nalazišta kod Neuma, a intenzivira se u posljednjih 15 godina.
Prema riječima Marka Ivankovića, ravnatelja Federalnog agromediteranskog zavoda, tada je bilo samo 80 hektara maslinika. Danas se u regiji nalazi deset velikih maslinika i oko 800 OPG-ova koji gospodare s 521 hektarom maslinika, a godišnje proizvedu 380,000 litara maslinova ulja.
"U sljedećem srednjoročnom razdoblju cilj je doseći površinu od 1,000 hektara i udvostručiti proizvodnju maslinova ulja”, rekao je Ivanković.
U suradnji s Agencijom za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, USAID nastavlja raditi na povećanju broja proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.
"Ovo priznanje nova je potvrda bogatstva Hercegovine i njenog ogromnog potencijala za razvoj turizma temeljenog na autentičnim proizvodima i iskustvima”, rekao je Feđa Begović, direktor USAID-ovog projekta Turizam.
"Maslinovo ulje, kao važan element mediteranske kulture i tradicije, nije samo visokokvalitetni prehrambeni proizvod već i prilika za daljnji rast gastronomskog turizma koji je sve privlačniji turistima željnim jedinstvenih doživljaja”, dodao je.
Begović je istaknuo i ulogu Agencije za sigurnost hrane u promicanju turizma i pomoći proizvođačima da dobiju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
"Proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti duboko su povezani s mjestom proizvodnje jer su u cijelosti proizvedeni na određenom zemljopisnom području korištenjem lokalnih vještina i sirovina“, rekao je direktor agencije Đemil Hajrić.
Kvaliteta ovih proizvoda izravno je povezana s prirodnim čimbenicima i ljudima tog kraja.
Hercegovačko maslinovo ulje, s tradicijom dugom 2,000 godina, prepoznatljivo je po svojim začinskim notama, gorčini i voćnim aromama.
Josip Matić, predsjednik Udruge maslinara i uljara Hercegovine, uvjeren je da će biznis s maslinovim uljem u regiji ići naprijed.
Isto misle i ostali članovi udruge koji predano rade na promicanju očuvanja ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz Hercegovine, posebice sa PDO statusom.
"Ciljevi su nam podići nove maslinike, registrirati maslinike te podržati tehničke i edukativne inicijative”, rekao je Matić. â € <"Fokusiramo se na promicanje ZOP-a Zlatne kapi i razvoj turizma maslinovog ulja kroz projekte kao što je Cesta maslinovog ulja Hercegovine, koji podupiru ruralni razvoj i sprječavaju depopulaciju sela.”