Talijanski dobavljač karbonskih kredita dobiva međunarodnu akreditaciju

Rezime

Talijanski maslinari i drugi poljoprivrednici sada mogu sudjelovati na tržištu ugljičnih kredita kroz projekt Alberami, koji je potvrdio Carbon Check u okviru Međunarodnog registra ugljika. Projekt uključuje provedbu regenerativne poljoprivredne prakse kako bi se povećala proizvodnja ugljičnih kredita, pri čemu poljoprivrednici dobivaju do 75 posto dobiti od prodaje tih kredita.

Talijanski maslinari i drugi poljoprivrednici mogu lakše ući na tržište ugljičnih kredita i imati koristi od sveobuhvatnog pristupa regenerativnoj poljoprivredi.

Projekt Alberami službeno je potvrdio indijski entitet Carbon Check pod Međunarodni registar ugljika (ICR), što mu omogućuje prodaju ugljičnih kredita na međunarodnoj razini.

Ovi krediti dolaze od prve skupine talijanskih farmera koji se pridržavaju protokola Alberami, čiji je cilj maksimizirati proizvodnju karbonskih kredita na terenu.

Uz maslinare čija je suradnja bila presudna za pokretanje inicijative, poljoprivrednici koji uzgajaju kestene, bademe, orahe, rogače, agrume, trešnje, smokve, opuncije, pistacije, pašnjake i oranice moći će generirati i trgovati ugljičnim kreditima u okviru sheme.

"Koga zanima maslinar ili drugi poljoprivrednik stvaranje ugljičnih kredita s nama ih vodimo u početnoj fazi odabira agronomskih praksi koje će usvojiti,” rekao je Francesco Musardo, izvršni direktor i osnivač projekta Alberami.

Braća koja vode LiMatunni, 19^thstoljeća u južnoj talijanskoj regiji Puglia, bili su među prvima koji su prodali ugljične kredite kroz projekt Alberami.

"Cijeli naš pristup uzgoju maslina je organski i ima za cilj dopustiti prirodi da napreduje,” rekao je Ascanio Sammarco, suvlasnik farme. Olive Oil Times. â € <"Kad smo saznali za mogućnost stavljanja naših ugljičnih kredita na tržište, nismo oklijevali.”

"Svidjela nam se ideja jer povezuje moderan pristup poljoprivredi, koji poštuje okoliš, s opipljivom podrškom poljoprivrednicima,” dodao je.

Tvrtka upravlja maslinicima u Erchieju i Maruggiu, u južnoj Pugliji. Usvaja prakse organske poljoprivrede u oba područja, od kojih je jedno bilo ozbiljno pogođeno Xylella fastidiosa.

"Kako bismo se pridržavali ograničenja i uvjeta Alberamijevog protokola, nismo morali mnogo mijenjati u svom radu,” objasnio je Sammarco. â € <"Iako se svatko može pridružiti, onima koji se bave organskom poljoprivredom bit će lakše. Ipak, morate nadograditi i dodati svoje trenutne prakse kako biste generirali ugljične kredite.”

The Alberamijev protokol uključuje 13 praksi inspiriranih održivom i regenerativnom poljoprivredom.

"Poljoprivrednici moraju usvojiti najmanje tri nove agronomske prakse od onih navedenih u protokolu”, rekao je Musardo.

"Uzorkovanje tla provodi se kako bi se utvrdila osnovna vrijednost, a naknadni uzorci uzimaju se godišnje,” dodao je. â € <"Ovi, zajedno s drugim čimbenicima, omogućuju nam mjerenje izdavanja ugljičnih kredita, koji se zatim prodaju na tržištu dobrovoljnih naknada.”

Ugljične kredite rutinski kupuju tvrtke širom svijeta kako bi nadoknadile ugljični otisak koji proizvode. Tržišta ugljika poput ICR-a pružaju platformu za takve trgovine.

"Prihod od te prodaje dijeli se s poljoprivrednicima, koji dobivaju do 75 posto dobiti”, rekao je Musardo.

"Iako ovisi o farmi i praksi, rekao bih da dobivamo u prosjeku 250 eura po hektaru,” dodao je Sammarco.

Prema Alberamiju, što više odobrenih praksi poljoprivrednici provode, to veće ugljične kredite stvara njihova aktivnost.

"Oni koji se prijave za protokole Alberami također se obvezuju na razdoblje od najmanje 15 godina,” rekao je Musardo.

Popis takvih praksi uključuje prelazak na organsku poljoprivredu, nultu ili minimalnu obradu tla, ozelenjavanje poljoprivrednog zemljišta, sadnju pokrovnih usjeva, integraciju više od jednog usjeva na istom području, stvaranje zaštitnih pojaseva, vjetrobrana i živica uz rubove stabala ili usjeva žitarica, ponovno korištenje ostataka rezidbe i smanjenje sintetičkih gnojiva.

"Regenerativna poljoprivreda znači vratiti dio sadržaja organske tvari u tlo, njegovati ga i povećati njegovu plodnost,” rekao je Thomas Vatrano, agronom, kušač maslinovog ulja i Alberamijev tehnički savjetnik.

"Bilo da se radi o monokulturi ili pretjeranoj upotrebi i zlouporabi mineralnih gnojiva, tlo je već dugo pod opsadom”, dodao je. â € <"Iako je regenerativna poljoprivreda širok pojam, možemo je sažeti kao vraćanje plodnosti tla.”

Projekt Alberami trenutačno obuhvaća više od 1,500 hektara i uključuje 67 poljoprivrednika. â € <"Zahvaljujući validaciji, sada ulazimo u istinski operativnu fazu, tako da se više od 10,000 hektara na listi čekanja može otključati,” rekao je Musardo.

U okviru ICR-a, projekt Alberami sada je naveden kao â € <"Agroekologija Italija.” Musardo je spomenuo da već istražuju mogućnosti širenja u inozemstvu.

"Nakon što se metodologija uspostavi, bit će je jednostavno proširiti na druge regije, u zemlje poput Grčke, Libanona, Tunisa ili Turske,” rekao je.

Prema Alberamiju, ugljične kredite koji se generiraju sada traži nekoliko subjekata.

"Surađujemo s tvrtkama u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući nogometnog saveza, te s prijevozničkim tvrtkama, financijskim institucijama i farmaceutskim subjektima,” rekao je, nagovještavajući da se finaliziraju sporazumi s drugim platformama za razmjenu kredita u Francuskoj, Španjolskoj i Švicarskoj.

Dok je na tržište karbonskih kredita utjecalo značajne zloporabe, tržišno rješenje za suzbijanje stakleničkih plinova i dalje se smatra učinkovitim načinom borbe protiv uzroka klimatskih promjena.

Bijela kuća je objavila nove smjernice za jačanje tržišta kompenzacije ugljika u Sjedinjenim Državama. Europska unija također smatra ključ tržišta ugljika za razvoj zelenije poljoprivrede.

Prema Musardoovim riječima, tvrtke su sada puno pažljivije i pronicljivije o kvaliteti kredita koje kupuju.

"Oni traže visokokvalitetne projekte koji jamče transparentnost i odgovornost”, rekao je. â € <"Imati jedan takav projekt u Italiji posebno je primamljivo za našu poljoprivredu jer sva ulaganja i dobit ostaju u zemlji.”