Crnogorski proizvođači nastoje povećati potrošnju dok se drevni gajevi suočavaju s prijetnjama

Rezime

Crnogorske stare masline, neke stare preko 2,000 godina, svjedoče o bogatoj tradiciji maslinarstva u zemlji. Unatoč naporima za promicanje potrošnje maslinovog ulja, stopa u Crnoj Gori ostaje niska, što potiče inicijative poput projekta E-Olive za edukaciju potrošača i potencijalno proširenje uzgoja maslina duž obale. Zabrinutost zbog novih zakona koji dopuštaju gradnju u maslinicima prijeti budućnosti ove drevne tradicije, ali napori se nastavljaju u zaštiti i promicanju crnogorske maslinarske baštine.

Diljem južne obale Crne Gore, masline stare više od dva tisućljeća još uvijek krase krajolik. Njihova iskrivljena debla uzdižu se s terasastih padina koje se spuštaju prema Jadranu, označavajući jednu od najstarijih kontinuiranih tradicija uzgoja maslina na Mediteranu.

Najpoznatija među njima je Stara maslina s Mirovice u Baru, čija se starost procjenjuje na oko 2,250 godina i koja još uvijek daje plodove.

""To je jedna od tri najstarije masline na Mediteranu, a još uvijek daje iznimno ulje", rekao je Ćazim Alković, predsjednik Udruge maslinara Bara. â € <"Njegovi plodovi pričaju priče duže od bilo čega zapisanog u našim arhivima.

U obližnjem naselju Mrkojevići nalazi se još jedno drevno stablo: Begovica, za koju se također vjeruje da je stara više od 2,000 godina. I dalje je izvor ponosa obitelji dugogodišnjeg uzgajivača Vebije Abazovića.

Ova stabla podsjetnici su na duboko ukorijenjenu baštinu i kontinuitet crnogorskog maslinarstva, tradicije koja se prenosi stoljećima.

Dokumentiranje starosti najstarijih stabala u Crnoj Gori

Prije otprilike deset godina, Udruga maslinara Bara surađivala je s UNIDO-om na projektu određivanja starosti povijesnih stabala u Baru i Ulcinju. Pregledano je pedeset stabala maslina, što je pružilo rijetke znanstvene podatke o drevnim maslinama u regiji.

""Tih 50 stabala predstavlja samo djelić onoga što ovdje postoji", rekao je Alković. â € <"Svako selo ima desetke starih ili vrlo starih maslina koje još uvijek rode baš kao i prije stoljeća.

Pola litre po osobi: Jedna od najnižih stopa potrošnje u Europi

Unatoč toj baštini, idealnoj klimi i cijenjenim lokalnim sortama, potrošnja maslinovog ulja u Crnoj Gori ostaje među najnižima u Europi, s otprilike 0.5 litara po osobi godišnje.

Za usporedbu, prosječna potrošnja u EU iznosi oko 8 litara po glavi stanovnika. Talijani troše oko 11 litara po osobi godišnje, Španjolci 10.5, a Grci oko 20. U San Marinu, mikrodržavi od 61 četvornog kilometra, godišnja potrošnja doseže nevjerojatnih 24 litre.

""Mnogo smo puta pokušali potaknuti ljude - posebno na planinskom sjeveru - da koriste više maslinovog ulja, ali s ograničenim uspjehom", rekao je Alković.

Prije više od desetljeća, on i poljoprivredni stručnjak Ilija Morić stvorili su prvu verziju vodiča za potrošače o maslinovom ulju kao dio projekta Montenegro Business Alliance. Brošura je nudila jasna objašnjenja ocjena kvalitete, tehnika kušanja i pravilnog skladištenja te je postala popularna među uzgajivačima i potrošačima.

Uslijedilo je revidirano i prošireno izdanje, uz podršku Općine Bar, uključujući i verziju na engleskom jeziku koja je brzo privukla turiste privučene drevnim gajevima.

MOK podržava digitalnu inicijativu za promociju maslinovog ulja

Alković, čija obitelj uzgaja masline više od 300 godina, također predstavlja Crnu Goru u Međunarodnom vijeću za masline (MOK). Organizacija je nedavno pokrenula globalni poziv za inicijative za poticanje konzumacije maslinovog ulja.

Među prijavama bio je i prijedlog uzgajivača iz Bara: E‑Olive — Inovativna IT rješenja za promicanje konzumacije maslinovog ulja.

Projekt je u Madridu prepoznat zbog spoja lokalne tradicije i moderne tehnologije - kombinacije koju je, prema riječima MOK-a, malo mediteranskih regija tako učinkovito primijenilo.

E-Olive: Vodiči za učenje i video s QR kodovima

Novi digitalni vodič uvodi QR kodove koji čitatelje povezuju s kratkim edukativnim videozapisima. Svaki dio vodiča imat će vlastiti kod, što će potrošačima omogućiti skeniranje pametnim telefonom i odmah gledanje stručnih objašnjenja.

Videi će obuhvatiti ključne teme poput karakteristika ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako provesti osnovnu degustaciju, što ulje čini voćnim, gorkim ili pikantnim te kako se koriste profesionalne čaše za degustaciju. Jedan segment fokusira se na Žuticu, autohtonu crnogorsku sortu cijenjenu zbog svoje čistoće i okusa.

Alković vjeruje da će multimedijski format posebno privući mlađu publiku, turiste i ugostitelje koji preferiraju video u odnosu na tekst.

Udruga očekuje da će šira upotreba digitalnog vodiča rezultirati većom potrošnjom, kako među novim tako i među postojećim potrošačima, povećavajući njihov godišnji unos.

Uzgajivači također vjeruju da bi inicijativa mogla potaknuti širenje uzgoja maslina duž 90 kilometara duge crnogorske obale od Boke Kotorske do Ulcinja. Procjenjuju da u regiji ima oko 500,000 stabala, iako još nije proveden službeni popis.

""Taj bi se broj mogao udvostručiti", rekao je Alković. â € <"Ali bi se također mogao dramatično smanjiti ako se trenutne prijetnje ne zaustave.”

Novi amandmani otvaraju Groves za gradnju

U kontroverznom potezu, dvije lokalne nevladine organizacije iz Bara - Antivari i Maslinijada - nedavno su predložile izmjene crnogorskog Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju koje bi omogućile stambenu i poslovnu izgradnju unutar tradicionalnih maslinica.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva usprotivilo se amandmanima, kao i Udruga maslinara Bara.

"Upozoravali smo na katastrofalne posljedice: čupanje drevnih stabala, fragmentaciju poljoprivrednog zemljišta, gubitak jedinstvenog krajolika koji definira Bar i dugoročnu štetu okolišu koji osigurava čistoću i kvalitetu našeg ulja”, rekao je Alković.

Uzgajivači tvrde da bi od toga profitiralo samo nekolicina privatnih interesa, zamišljajući unosnu prodaju zemljišta stranim kupcima koji bi drveće zamijenili stanovima i bazenima.

Unatoč protivljenju uzgajivača i poljoprivrednih vlasti, crnogorski parlament usvojio je izmijenjeni zakon. Proizvođači kažu da su promjene potaknuli politički pritisci, a ne preporuke stručnjaka.

"Nove odredbe omogućuju uklanjanje ili premještanje starih maslina i izgradnju zgrada na njihovom mjestu”, rekao je Alković. â € <"Naša obala je već jako urbanizirana. Maslinici su bili jedan od posljednjih netaknutih krajolika. Ako te norme ostanu, riskiramo nepovratnu štetu.

Udruga se nada da će Parlament ponovno razmotriti zakonodavstvo i vratiti zaštitu koja je u skladu s mediteranskom praksom. U mnogim zemljama - uključujući susjednu Hrvatsku - gradnja na poljoprivrednom zemljištu, posebno unutar maslinika, strogo je zabranjena.

Obrana budućnosti crnogorskog maslinarstva

Unatoč neuspjehu, uzgajivači iz Bara kažu da će nastaviti promovirati edukaciju o maslinovom ulju, kvaliteti i zdravstvenim prednostima putem projekta E-Olive.

Radionice su planirane diljem zemlje, ne samo duž obale već i u središnjoj i sjevernoj Crnoj Gori, gdje je potrošnja najniža.

Prošireni vodič ima za cilj pomoći potrošačima da razumiju kako kušati maslinovo ulje, prepoznati svježinu, pravilno ga čuvati i uključiti u svakodnevne obroke.

Poseban naglasak bit će stavljen na crnogorsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, uglavnom proizvedeno od autohtone sorte Žutica uzgojene u čistim, nezagađenim okruženjima - uvjetima za koje proizvođači kažu da doprinose njegovom prepoznatljivom karakteru.

""U Baru je maslina više od biljke", rekao je Alković. â € <"To je dio našeg identiteta i našeg načina života. Kroz projekt E-Olive, postaje most između tradicije i modernog obrazovanja.

Digitalni vodič bit će dostupan drugim organizacijama i moći će se prevesti na albanski, ruski, njemački ili bilo koji drugi jezik koji je potreban. Na taj način, priče o tisućljetnim stablima Crne Gore mogle bi dosegnuti daleko izvan Jadrana.

"Ako ovaj projekt potakne barem još nekoliko ljudi da prihvate maslinovo ulje u svojoj svakodnevnoj prehrani”, rekao je Alković, â € <"Bit će to pobjeda i za potrošače i za tradiciju koja traje tisućama godina.”