Gotovo polovica poljoprivrednog zemljišta u Europi suočena je s čimbenicima erozije

Kumulativni utjecaj obrade tla, operacija žetve i erozije vodom i vjetrom procijenjeni su po prvi put na europskoj razini kako bi se utvrdile posljedice ovih čimbenika na obradivo zemljište.

Nova prijaviti objavljeno u časopisu Nature Sustainability pokazuje da se gotovo polovica europskog poljoprivrednog zemljišta suočava s barem jednim pokretačem erozije tla.

Prema Zajedničkom istraživačkom centru Europske unije (JRC), koji je autor studije, u EU postoji oko 100 milijuna hektara obradive zemlje

"Naše procjene pokazuju da je 43 milijuna hektara osjetljivo na jedan pokretač erozije, 15.6 milijuna hektara na dva pokretača i 0.81 milijun hektara na tri ili više pokretača”, napisali su istraživači. â € <"Oko 3.2 milijuna hektara obradive zemlje osjetljivo je na moguću interakciju povećanih poplava, suša, vode i erozije vjetrom.”

Studija je također otkrila da je pomicanje tla vodom najznačajniji oblik erozije, koje predstavlja 51 posto ukupnog pomaka i uključuje 57 posto ukupne površine.

"Procjenjuje se da je pomicanje tla zbog vodene erozije u EU-u jednako pomaku tla od 1 centimetra godišnje s područja dvostruko većeg od Belgije”, napisali su istraživači.

Istraživanje je također identificiralo obradu tla kao drugi najveći pokretač pomaka tla, koji čini 36 posto ukupne količine. Erozija vjetrom i žetva usjeva došli su odmah nakon toga, s 10 odnosno 2.7 posto.

Razumijevanje i procjena erozije tla od presudne je važnosti za budućnost proizvodnje hrane i okoliša tlo je temelj poljoprivrede i ekosustava.

Prema JRC-u, promjene kvalitete tla â € <"utječu na opskrbu hranom, opskrbu vodom i regulaciju te sekvestraciju ugljika. Dobro tlo glavni je mikrobni genski fond iz kojeg izvlačimo biomedicinske resurse; niža kvaliteta tla dovodi ovaj proces u pitanje.”

Erozija tla rezultira gubitkom poljoprivredne produktivnosti, smanjuje stabilnost tla, mijenja strukturu tla i smanjuje biološki kapacitet tla i zadržavanje vode.

Erozija također dovodi do gubitka hranjivih tvari u tlu i oštećenja â € <"sve glavne funkcije tla, a ne samo njegovu produktivnost”, istaknuli su istraživači.

Istraživači JRC-a rekli su da studija predstavlja skup predviđanja koja bi trebala poslužiti kao osnova za razvoj â € <"učinkovitu stratificiranu mrežu praćenja i informiranje o ciljanim strategijama ublažavanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027..”

Korištenje električnih romobila ističe Zajednička poljoprivredna politika je program subvencioniranja EU-a osmišljen za â € <"podržati poljoprivrednike i poboljšati poljoprivrednu produktivnost.”

Kako bi se spriječila erozija tla, istraživači su preporučili smanjenje intenziteta obrade tla i povećanje vegetativnog pokrova na obradivom zemljištu. â € <"Ove radnje su korisne za funkcionalnu agrobiološku raznolikost poljoprivrednog sustava,” napisali su.

Pridržavanje ovih preporuka i drugih dobrih poljoprivrednih praksi moglo bi smanjiti eroziju obrade tla za 27 posto, eroziju vodom za 20 posto i eroziju vjetrom za 9 posto.

Istraživači su rekli da će procjena tla i mjere očuvanja postati sve važnije zbog klimatske promjene.

JRC je rekao da je trenutna procjena erozije tla prva te vrste i smatra se osnovom za razvoj sveobuhvatnog sustava praćenja zdravlja tla na kontinentu.

"Europa se kreće prema snažnijem hidrološkom ciklusu koji će pogoršati utjecaj erozije… buduća geografija i stope erozije mogu biti značajno izmijenjene klimatskim promjenama,” napisali su.

"Put do održivog, ugljično neutralnog i bioraznolikosti prijateljskog sustava poljoprivrede za koji se zalaže u EU Green Deal prolazi kroz tematsku strategiju za zaštitu tla od višestrukih istodobnih procesa erozije”, dodali su istraživači.

JRC je rekao da trenutačno postoji samo nekoliko programa istraživanja erozije tla u cijelom svijetu, posebice Nacionalno istraživanje Sjedinjenih Država i Kineski nacionalni program općeg istraživanja o očuvanju tla i vode.

Novo istraživanje bit će dio â € <"Strategija EU za tlo do 2030. godine” donesena prošle godine kako bi se uhvatila u koštac s degradacijom zemljišta.

• Zajednički istraživački centar Europske unije