Europa i zemlje Južne Amerike potpisale kontroverzni sporazum o slobodnoj trgovini

Protokol za a znameniti trgovinski sporazum potpisan je u Montevideu, Urugvaj, od strane izaslanika Europske komisije i četiri zemlje Mercosura: Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja.

Korištenje električnih romobila ističe novi sporazum uspostavlja najveće područje slobodne trgovine na svijetu koje ujedinjuje 720 milijuna potrošača.

Sporazumom će biti obuhvaćeni i svi značajni gospodarski sektori, uključujući i poljoprivredu.

Pregovarači s obje strane Atlantika počeli su raditi na sporazumu 1999. godine.

Prema Europskoj komisiji, uklanjanjem carina stvorit će se niz nove mogućnosti.

Svake godine zemlje EU-a izvoze više od 80 milijardi eura robe i usluga u Mercosur. Europske zemlje također imaju više od 384 milijarde eura ulaganja unutar gospodarstava Mercosura.

Godine 2023. Mercosur je u EU izvezao mineralnih proizvoda, prehrambenih proizvoda, pića, duhana i biljnih proizvoda u vrijednosti od 53.7 milijardi eura.

Ove gospodarske veze pozicioniraju Mercosur kao desetog najvećeg trgovinskog partnera Europske unije.

Bruxelles je sporazum opisao kao strateški, čiji je cilj osporiti položaj Kine kao primarnog trgovinskog partnera Mercosura.

Maslinovo ulje također je uključeno u razne gospodarske sektore koje sporazum pokriva.

Izvoz maslinovog ulja iz EU-a u Mercosur trenutno se suočava s carinom od 10 posto, dok Argentina primjenjuje carinu od 31.5 posto.

Dogovorom se te carine ukidaju, potencijalno povećavajući konkurentnost maslinovog ulja EU-a na tržištima Mercosura.

To je izazvalo zabrinutost proizvođača diljem Mercosura, od kojih se mnogi brinu da će jeftinija europska maslinova ulja pojesti tržišni udio domaćih proizvođača.

"Ako bi se postigao sporazum između Europske zajednice i Mercosura, to bi bio izazov i nešto što ne bi bilo baš povoljno za našu kategoriju,” rekao je Miguel Zuccardi, voditelj proizvodnje maslinovog ulja u Mendozi, sa sjedištem u Argentini. Familija Zuccardi.

S druge strane Atlantika, Rafael Pico, zamjenik direktora Asolive, španjolske nacionalne udruge koja zastupa proizvođače i izvoznike maslinovog ulja, upozorio je na rokove za ukidanje ovih carina.

"Sporazum Mercosura za maslinovo ulje nije baš povoljan za nas”, rekao je Olive Oil Times. â € <"EU može uvoziti maslinova ulja iz zemalja Mercosura bez carine od prvog dana. Međutim, izvoz iz EU-a u te zemlje podliježe carini koja će se postupno ukidati tijekom 15 godina.”

Godine 2023. izvoz maslinovog ulja iz EU-a u Mercosur premašio je 493 milijuna eura. Prema Europskoj komisiji, ukidanje carina moglo bi proizvode proizvedene u EU učiniti privlačnijim potrošačima Mercosura.

Danas je Brazil jedan od najvećih svjetskih uvoznika maslinovog ulja, u prosjeku oko 90,000 metričkih tona godišnje tijekom posljednje tri sezone, prema podacima Međunarodnog vijeća za masline (IOC).

Neki veliki europski proizvođači maslinovog ulja izrazili su zabrinutost za potencijalnu konkurentnost izvoza argentinskog maslinovog ulja.

Izvoz argentinskog maslinovog ulja iznosio je u prosjeku oko 27,000 tona godišnje u posljednje tri godine.

Sporazum uključuje odredbe za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla (GI), čime se osigurava da kvalitetna maslinova ulja s certifikatom EU budu priznata i zaštićena od imitacija u zemljama Mercosura.

Iz šire poljoprivredne perspektive, europski farmeri pristupaju sporazumu sa značajnim strahom.

Novi se sporazum proteže na nekoliko kritičnih sektora, uključujući govedinu, perad, šećer, rižu, vino, alkoholna pića, mliječne proizvode, voće i povrće.

U nekim područjima protokol uvodi ograničenja obujma izvoza kako bi se zaštitila poljoprivreda EU-a. Cilj je uravnotežiti očekivani uvoz iz Mercosura s potrebama europskih poljoprivrednika i proizvođača hrane.

Glavne poljoprivredne organizacije u nekoliko europskih zemalja tvrde da ograničavanje izvoznih kvota u EU u područjima kao što su govedina ili šećer neće uspjeti zaštititi te sektore od utjecaja velikog uvoza jeftinije hrane iz Mercosura.

Osim toga, pravila koja reguliraju korištenje gnojiva, pesticida i aditiva značajno se razlikuju između dvaju blokova.

To stvara razlike koje utječu na troškove proizvodnje, produktivnost, sigurnost hrane i prakse označavanja.

Razlike u pristupima zaštiti okoliša i praksama održivosti godinama su komplicirale pregovore.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirao je predloženi sporazum, navodeći da su ga potpisali â € <"zemlje koje ne poštuju Pariški sporazum o klimatske promjene".

Copa-Cogeca, koja predstavlja milijune poljoprivrednika i poljoprivredno-prehrambenih zadruga diljem Europe, najavila je novu mobilizaciju protiv sporazuma.

Iako je već održano nekoliko prosvjeda u Brisel, Madrid, i drugim europskim gradovima, dvije organizacije pozvale su sve poljoprivrednike da dignu svoj glas u ponedjeljak, 16. prosinca^th.

"Dokazi su neodoljivi: zemlje Mercosura ne ispunjavaju proizvodne standarde koji se zahtijevaju od poljoprivrede EU-a, bilo u pogledu proizvoda za zaštitu bilja, dobrobiti životinja ili praksi održivosti”, rekla je Copa-Cogeca.

"Zemlje Mercosur-a također rade prema nižim radnim i sigurnosnim standardima, što im omogućuje proizvodnju po nižim troškovima, što onemogućuje pošteno tržišno natjecanje za proizvođače iz EU-a,” primijetile su organizacije.

"Ovaj će sporazum pogoršati ekonomski pritisak na mnoge farme s kojima se već bore visoke cijene inputa i izazovnim klimatskim uvjetima,” upozorio je Massimiliano Giansanti, predsjednik Copa.

Apel Copa-Cogeca vjerojatno će privući sve veću pozornost različitih sektora poljoprivredne zajednice.

Nacionalna talijanska poljoprivredna udruga Coldiretti označila je sporazum kao â € <"neprihvatljivo.”

"Donesena je odluka da se poljoprivredni sektor strogo kazni nedosljednim propisima i nepoštenom konkurencijom, potičući utrku prema dnu u troškovima proizvodnje, s nerecipročnim pravilima koja stavljaju u nepovoljan položaj talijanske i europske poljoprivredne tvrtke,” rekao je Coldiretti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odgovorila je na ove kritike.

"Saslušali smo zabrinutosti naših poljoprivrednika i djelovali u skladu s njima. Naši europski zdravstveni i prehrambeni standardi ostaju nedodirljivi", rekla je von der Leyen. â € <"Izvoznici Mercosura morat će se strogo pridržavati ovih standarda kako bi pristupili tržištu EU-a.”

"To je realnost sporazuma koji će tvrtkama iz EU-a uštedjeti 4 milijarde eura izvoznih carina godišnje”, dodala je.

Von der Leyen je pozvala da se na dogovor ne gleda samo â € <"kao ekonomsku priliku« ali kao â € <"politička nužnost”, posebno nakon izbora bivšeg predsjednika Donalda J. Trumpa u Sjedinjenim Državama, koji je prijetio nametnuti carine na uvoz iz EU.

Međutim, institucije u nekoliko europskih zemalja već su izrazile svoje protivljenje dogovoru.

Njihov stav je kritičan: da bi sporazum stupio na snagu, prvo ga mora odobriti Vijeće ministara Europske unije, sastavljeno od ministara iz svih 27 zemalja članica.

Ako bude odobren, sporazum će se naći u Europskom parlamentu, gdje su mnogi zastupnici već izrazili zabrinutost ili otvoreno protivljenje.

Negativno glasovanje u Vijeću ili Parlamentu spriječilo bi ratifikaciju sporazuma.

Francuska, najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, godinama se protivi sporazumu, a sada je ponovno potvrdila svoj stav.

Čini se da Poljska i Nizozemska dijele to stajalište, dok će se Belgija, Irska i Austrija vjerojatno protiviti sporazumu.

O stavu Italije još se raspravlja. Kao poljoprivredna sila i veliko gospodarstvo EU-a, njezino protivljenje moglo bi odigrati odlučujuću ulogu u zaustavljanju procesa ratifikacije.

Naime, Njemačka, Portugal, Švedska i Estonija otvoreno su izrazile podršku sporazumu.

Španjolska, veliki proizvođač maslinovog ulja, također je podržavajući sporazum, iako su istaknute poljoprivredne organizacije, uključujući Udrugu mladih poljoprivrednika (Asaja), najavile svoje protivljenje i mobilizaciju protiv toga.

Njemački kancelar Olaf Scholz opisao je sporazum kao ključan za jačanje ekonomske otpornosti EU-a i jačanje geopolitičkih saveza bloka. Njegova podrška dogovoru poništava poziciju svog prethodnika, koji je bio skeptičan da će se Brazil pridržavati pravila o krčenju šuma.

Brazilski potpredsjednik Geraldo Alckmin pohvalio je povijesni protokol. â € <"to je najveći sporazum između blokova u cijelom svijetu,” rekao je.

Ako se dogovor odobri, primijetio je Alckmin, mogao bi povećati brazilski izvoz u Europsku uniju za 6.7 ​​posto godišnje.

Prema Brazilskoj agenciji za promicanje trgovine i ulaganja (ApexBrasil), brazilski izvoz u EU mogao bi porasti sa 103.5 milijardi eura na više od 110 milijardi eura.

"Sporazum je dobar za naše zemlje ovdje u Mercosuru, dobar je za Europsku uniju, ali je dobar i za svijet, za globalnu geopolitiku”, rekao je Alckmin.

"U vrijeme rascjepkanosti, političkih napetosti u cijelom svijetu, dva velika bloka otvaraju tržišta, potpisuju ugovor, veliko partnerstvo”, zaključio je.

• Financial Times
• Agencia Brazil
• Povelja glavnog grada