Nove studije povezuju zdravlje srca sa smanjenom vjerojatnošću razvoja demencije

Starije odrasle osobe koje se brinu o svom srcu imaju manje šanse da razviju demenciju od ljudi koji zanemaruju svoje kardiovaskularno zdravlje.

Napisala Julie Al-Zoubi
4. rujna 2018. 10:12 UTC
48

Nova studija koju je provelo Sveučilište u Bordeauxu zajedno s drugim istraživačkim centrima u Francuskoj sugerira da starije odrasle osobe koje se brinu o svom srcu imaju manje šanse da razviju demenciju od ljudi koji zanemaruju svoje kardiovaskularno zdravlje.

Čak i kad ljudi nisu postigli optimalne ciljeve za zdravlje kardiovaskularnog sustava, pokušaj bi im i dalje mogao koristiti.- Cecilia Samieri, Sveučilište u Bordeauxu

Studija se usredotočila na sedam preporuka Američkog udruženja za srce (AHA) za postizanje optimalnog kardiovaskularno zdravlje. Preporuke AHA bile su: nepušenje; redovito vježbanje; prehrana bogata ribom, voćem i povrćem; održavanje zdrave težine; i upravljanje krvnim tlakom, razinama šećera i kolesterola u zdravom rasponu.

Korištenje električnih romobila ističe učiti pratili su u prosjeku osam i pol godina 6,626 osoba u dobi od 65 godina ili starijih koje na početku istraživanja nisu imale demenciju. Tijekom tog razdoblja oko 11 posto sudionika (745 ljudi) razvilo je demenciju.

Znanstvenici su otkrili da sa svakom dodatnom preporukom za zdravlje srca imaju 10 posto manje šanse za razvoj demencije. Otkriveno je da su svaka postignuta preporuka sudionika dovela do odgovarajuće boljih rezultata u kognitivnim testovima.

Odgovarajući protok krvi neophodan je za dobro zdravlje srca i mozga, ali s vremenom se krvne žile mogu suziti i stvrdnuti što rezultira oštećenjem poznatim kao ateroskleroza što može povećati rizik od moždanog udara, srčanog udara i kognitivnog pada.

Ateroskleroza se može držati na oku održavanjem zdravog načina života i održavanjem krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola u sigurnim granicama. Visok krvni tlak, povišena razina kolesterola i višak šećera u krvi mogu oštetiti krvne žile što dovodi do komplikacija koje smanjuju protok krvi u mozak.

Studiju je vodila Cecilia Samieri sa Sveučilišta Bordeaux koja je za Reuters rekla: â € <"Čak i kad ljudi nisu postigli optimalne ciljeve za zdravlje kardiovaskularnog sustava, pokušaj bi im i dalje mogao koristiti. Iz pragmatične i javnozdravstvene perspektive, promicanje promjene kardiovaskularnog zdravlja sa loše na srednju razinu može biti ostvarivije i imati veći učinak na populaciju od izazovnije promjene s loše na optimalnu razinu. "

Studija nije mogla dokumentirati da promjene načina života izravno utječu na zdravlje kardiovaskularnog sustava ili smanjuju ukupni rizik od demencije i kognitivni pad. Kardiovaskularno zdravlje sudionika mjereno je samo na početku studije i moglo se mijenjati tijekom vremena, što je utjecalo na njihovo zdravlje mozga.

Zasebna studija Objavljeno u JAMA-i koja je ispitivala iste čimbenike kardiovaskularnog zdravlja otkrila je da su mlađe odrasle osobe s optimalnim zdravljem srca u kasnijem životu doživjele manje promjena u mozgu povezanih s kognitivnim problemima.

Stariji autor, Paul Leeson sa britanskog sveučilišta Oxford rekao je za Reuters da su studiju usmjerili na mlade ljude, â € <"jer smo mislili da se ove promjene na krvnim žilama mogu dogoditi prije nego što je na mozgu došlo do značajne štete. "

Leeson je dodao, â € <"Uspjeli smo pokazati da postoje razlike u krvnim žilama povezane s razinama različitih čimbenika rizika i da su te razlike očite u mladoj odrasloj dobi. "

To je istraživanje promatralo 125 sudionika prosječne dobi od 25 godina. Za svaku dodatnu preporuku koju su slijedili za optimalno zdravlje srca, utvrđeno je da ispitanici imaju zdravije krvne žile i veću gustoću krvnih žila u mozgu.

Pedeset i dvoje sudionika izmjerilo je protok krvi u mozgu i utvrđeno je da se sa svakom dodatnom postignutom optimalnom preporukom za zdravlje srca, pumpanje krvi kroz mozak značajno povećava.

Konzumacija maslinovog ulja je dugo povezano s poboljšanjem zdravlja srca. Studija iz 2014. potvrdila je da su fenolni spojevi koji se nalaze u biljnoj hrani, uključujući maslinovo ulje, bili korisni za zdravlje kardiovaskularnog sustava i smanjili rizik od razvoja srčanih bolesti.

Novija studija provedena 2016. godine potvrdila je da Mediteranska dijeta bogato maslinovim uljem bilo je učinkovito u poboljšanju funkcije mozga, usporavanju kognitivnog pada i smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti.





Oglas
Oglas

Vezani članci