Povećanje razine ugljičnog dioksida smanjit će prehrambenu vrijednost usjeva

Učinci ugljičnog dioksida izlažu stanovništvu rizik od gubitka dostupnih dijetalnih bjelančevina u osnovnim usjevima, čime se slože izazovi siromaštva širom svijeta.

Napisala Isabel Putinja
31. kolovoza 2017. 07:47 UTC
51

Novo istraživanje Sveučilišta Harvard upozorava da porast razine ugljičnog dioksida koji tome pridonosi globalno zatopljenje mogao drastično smanjiti hranjivi sadržaj osnovnih kultura.

Istraživači s Harvardove škole za javno zdravstvo TH Chan koji su proveli istraživanje zaključili su da će se, ako razina ugljičnog dioksida nastavi rasti, smanjiti hranjiva vrijednost usjeva poput pšenice, riže, ječma i krumpira. To bi stanovništvo 18 zemalja svijeta dovelo u rizik da izgube više od pet posto dijetalnih bjelančevina koje su im dostupne do 2050. godine.

Ova studija naglašava potrebu za zemljama koje su u najvećem riziku da aktivno prate prehrambenu dovoljnost svoje populacije i, što je još važnije, potrebu za zemljama da suzbiju emisiju CO2 uzrokovanu ljudskim bićima.- Samuel Myers, Sveučilište Harvard

Konkretno, to iznosi 150 milijuna ljudi. Istraživači su do ove brojke došli proučavanjem rezultata eksperimenata provedenih na usjevima izlažući ih visokim razinama ugljičnog dioksida i istražujući globalne prehrambene podatke, demografske podatke i brojke kojima se mjeri nejednakost dohotka.

Studija objavljena u Environmental Health Perspectives, otkrila je da se pri izloženosti visokoj razini ugljičnog dioksida sadržaj bjelančevina u riži smanjio za 7.6 posto, za pšenicu 7.8 posto, ječam 14.1 posto i za krumpir 6.4 posto. To također predstavlja rizik od smanjenja sadržaja minerala u ovoj hrani, poput cinka, željeza i selena, koji su svi neophodni za ljudsko zdravlje.

Prema studiji, 76 posto svjetske populacije proteine ​​dobiva iz biljaka. Regije koje su istaknute kao najranjivije uključuju Subsaharsku Afriku gdje je nedostatak proteina već dilema i zemlje Južne Azije poput Indije gdje su riža i pšenica osnovni izvor proteina.

U Indiji bi se moglo izgubiti 5.3 posto sadržaja bjelančevina u usjevima, što pogađa 53 milijuna ljudi.

U priopćenju za sveučilište Harvard, Samuel Myers, viši znanstveni istraživač s Odjela za zaštitu okoliša, naglasio je da treba poduzeti mjere: â € <"Ova studija naglašava potrebu za zemljama koje su u najvećem riziku da aktivno prate prehrambenu dovoljnost svoje populacije i, što je još važnije, potrebu za zemljama da suzbiju emisiju CO2 izazvanu ljudskim djelovanjem ”, rekao je.

"Strategije održavanja odgovarajuće prehrane moraju se usredotočiti na najranjivije zemlje i stanovništvo, a mora se razmisliti o smanjenju ranjivosti na nedostatak hranjivih sastojaka podržavanjem raznovrsnijih i hranjivijih dijeta, obogaćivanjem hranjivih sastojaka osnovnih kultura i uzgojem usjeva manje osjetljivih na njih. Učinci CO2. "

Ugljični dioksid jedan je od stakleničkih plinova koji zahvaćaju toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Ovo je prva studija koja je kvantificirala utjecaje porasta razine ugljičnog dioksida kao rezultat globalnog zagrijavanja na sadržaj bjelančevina u osnovnim kulturama.

Istraživači ističu da dodavanje više gnojiva usjevima ne ublažava negativne učinke ugljičnog dioksida na biljne bjelančevine, a proizvodnja i uporaba gnojiva zapravo doprinose emisiji stakleničkih plinova.

Zamjena biljnih bjelančevina životinjskim bjelančevinama ne predstavlja se kao rješenje ni zbog resursno zahtjevne prirode stočarstva. Umjesto toga, elastičniji usjevi poput mahunarki mogli bi biti alternativa, kao i mjere koje se bave pravednijom raspodjelom hrane i smanjenjem siromaštva.



Oglas
Oglas

Vezani članci