WHO izvještava o stotinama tisuća smrtnih slučajeva godišnje u Europi povezanih s ultraprerađenom hranom

Ultra-prerađena hrana je odgovorna za oko 391,000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi, prema novom prijaviti iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Uz alkohol, fosilna goriva i duhan, WHO je rekao da su te četiri industrije odgovorne za više od 2.7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje na kontinentu, oko jedne četvrtine svih smrtnih slučajeva.

"Procjenjuje se da se najmanje jedna trećina ukupnih smrtnih slučajeva u svijetu [19 milijuna] i 41 posto smrti od nezaraznih bolesti može pripisati samo četirima komercijalnim proizvodima: duhanu, ultra-prerađenoj hrani, fosilnim gorivima i alkoholu”, napisao je WHO.

Ne postoji službena definicija ultraprerađene hrane. Međutim, široko korištena klasifikacija koju je uspostavila Nova kaže da ultraprerađena hrana jest â € <"formulacije napravljene većinom ili u potpunosti od tvari dobivenih iz hrane i aditiva” sa zanemarivom upotrebom sirove ili prirodne hrane u pripremi.

Izvješće je pokazalo da su dijete s visokim udjelom natrija odgovorne za 252,187 2.27 smrtnih slučajeva godišnje, 117,290 posto, a slijede ih dijete s visokim udjelom prerađenog mesa (1.07 15,606 smrtnih slučajeva, 0.14 posto), dijete s visokim udjelom pića zaslađenih šećerom (6,056 0.05 smrtnih slučajeva, - posto) i dijete s visokim udjelom u transmasnim kiselinama (- smrtnih slučajeva, - posto).

Slijedi izvješće SZO zasebno istraživanje objavljeno u British Medical Journalu koje povezuje visoku konzumaciju ultraprerađene hrane s više od 30 zdravstvenih problema.

"Dosljedni dokazi pokazuju da je veća izloženost ultraprerađenoj hrani povezana s povećanim rizikom od 32 štetna zdravstvena ishoda uključujući rak, teška srčana i plućna oboljenja, poremećaje mentalnog zdravlja i ranu smrt,” Melissa Lane, glavna autorica studije sa Sveučilišta Deakin u Australija, rečeno Olive Oil Times u intervjuu iz travnja 2024.

Izvješće WHO-a je otišlo i dalje i optužilo proizvođače ultra-prerađene hrane da su lobiranjem kod vlada i utjecanjem na javnu politiku pogoršali utjecaj svojih proizvoda na nezarazne bolesti, posebno tijekom pandemije Covid-19.

"Analiza praksi korporativne društvene odgovornosti tijekom pandemije Covid-19 pokazala je četiri načina na koje su korporacije koje su proizvodile proizvode štetne i potencijalno štetne po zdravlje, uključujući duhan, alkohol, fosilna goriva i ultraprerađenu hranu i piće, iskoristile prednosti pandemije, na temelju primjera iz više od 90 zemalja", napisao je WHO.

"Tvrtke su iskoristile krizu da prikažu sebe i svoje proizvode u pozitivnom svjetlu te da je iskoriste kao priliku za izgradnju odnosa s vladama, povećanje prostora za lobiranje i ugradnju poruka o svom doprinosu odgovoru na pandemiju u svoj marketing,” izvješće dodao.

Doista, Serge Hercburg, tvorac Nutri rezultat, sustav označavanja na prednjoj strani pakiranja koji razmatra Europska komisija za obvezno usvajanje diljem bloka, dugo je optuživao prehrambenu industriju za širenje dezinformacija kako bi potkopala Nutri-Score.

Izvješće WHO-a također optužuje komercijalne aktere u industriji hrane i pića za iskorištavanje koncepta globalne nejednakosti kako bi se suprotstavili pokušajima povećanja poreza na ultraprerađenu hranu i piće.

WHO tvrdi da industrija ove politike označava kao regresivne poreze usmjerene na zajednice s niskim prihodima, dok istovremeno radi na snižavanju cijena svojih proizvoda i cilja na te zajednice agresivnim marketinškim i prodajnim taktikama.

"To uključuje, na primjer, preoblikovanje okoliša tako da u nekim područjima, posebno siromašnim područjima, može biti teško doći do zdrave hrane”, navodi se u izvješću.

Međutim, dužnosnici industrije hrane i pića kritizirali su izvješće kao neiskreno.

"Povezivanje potrošnje prerađene hrane s duhanskom industrijom i industrijom fosilnih goriva neodgovorno je i nečuveno obmanjujuće,” rekla je za Food Navigator Rebecca Fernández, znanstvena direktorica trgovačkog udruženja FoodDrink Europe.

"Dobro utemeljena znanost o prehrani u hrani u cijelom svijetu govori nam da je najbolji način za rješavanje pretilosti i nezaraznih bolesti usredotočiti se na nutritivni sadržaj hrane i koliko često je konzumirate u kombinaciji s načinom života koji vodite,” dodala je.

Uz kritiziranje industrije hrane i pića, izvješće WHO-a preporučuje vladama da usvoje strože propise i zakone obuzdati marketing proizvoda koji štete zdravlju, povećati transparentnost lobiranja i sukoba interesa u zdravstvenim istraživanjima koja financira industrija, povećati poreze multinacionalnim tvrtkama i povećati financiranje skupina civilnog društva usmjerenih na promicanje javnog zdravlja.

"Provedbom ovih strategija regija može ubrzati napredak prema globalnim ciljevima vezanim uz nezarazne bolesti i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine”, zaključuje se u izvješću.

• Navigator hrane
• Otvorene činjenice o hrani