Agronom obnovio maslinik star 400 godina kako bi bolje podnosio suše u Hrvatskoj

Udruga maslinara Zadarske županije nastavlja s edukacijom svojih članova i ostalih zainteresiranih maslinara.

Nakon kratke ljetne stanke grupa je organizirala radionicu na otoku Ugljanu u 400 godina starom masliniku obitelji Marcelić.

"Riječ je o tipičnom ekstenzivnom masliniku s autohtonim sortama: prevladavaju oblica i drobnica”, rekao je 29-godišnji Šime Marcelić, doktor agronomije i vlasnik obiteljskog nasada.

Mladi znanstvenik i zaljubljenik u maslinarstvo ispričao je kako su njegovi preci radili kod veleposjednika, štedjeli da bi na kraju otkupili zemlju koju su obrađivali nakon druge agrarne reforme.

Ugljan je jedan od brojnih hrvatskih otoka usred Jadranskog mora u Dalmaciji, gdje se od pamtivijeka uzgajaju masline. Maslinik se nalazi na južnoj strani otoka, 100 metara iznad mora.

"Kao što vidite, ima kamenja i loše zemlje. Uvjeti su ograničeni, tako da je jako teško raditi”, rekao je Marcelić.

Suša je višegodišnji problem, zbog čega je maslinik nekoliko puta napuštan i obnavljan. Naposljetku, Marcelićev pokojni otac Ignacije počeo je sustavno obnavljati stabla nakon Domovinskog rata koji je završio 1995. godine.

Marcelić nastavlja djelo svoga oca. Mladice su izrasle iz stoljetnog korijena i razvile se u stabla koja redovito rađaju unatoč utjecajima klimatske promjene i drugim nepovoljnim uvjetima.

Uspješno oživljavanje stabala Marcelić pripisuje odgovarajućim agrotehničkim mjerama, počevši od rezidbe, gnojidbe i zaštite od bolesti i štetnika, koje redovito provodi.

Za razliku od većine maslinara Marcelić orezuje drveće četiri puta godišnje. Prvi je u siječnju kada je maslina u zimskom mirovanju. Debele grane uklanjaju se pilom.

Druga rezidba je u ožujku. Rodne grane masline se prorjeđuju kako bi se osigurao optimalan prinos u tekućem usjevu i kvalitetan rast za sljedeći usjev.

Treće obrezivanje dolazi tijekom ljeta. Uklanja se korov koji raste iz panja. Četvrti je tijekom berbe kada se uklanjaju prstenaste grane.

Na otoku, gdje je tlo plitko i skeletno, naglasak treba staviti na jesensku gnojidbu, napomenuo je Marcelić. Za razliku od uvjeta u priobalju, gdje su tla duboka i vodopropusna te gdje je česta i očekivana pojava kasnih proljetnih mrazeva, treba istaknuti proljetnu gnojidbu.

Marcelić u svom masliniku gnoji između prvog ljeta i sljedeće jače kiše, uglavnom početkom rujna. Uglavnom koristi organska peletirana gnojiva u kombinaciji s mineralnim gnojivima koja imaju više fosfora i kalija uz dodatak mikroelemenata.

Marcelić je upozorio i na opasnost od zaraze paunovim okom, što je najhitniji dio radova u maslinicima, kako na otocima tako i u priobalju.

Tijekom jeseni, nakon prvih kiša, temperature su relativno visoke. Vlažni listovi pružaju optimalne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti, posebice primarnih infekcija paunovim okom.

Zbog toga Marcelić preporuča da se zaštita provede prije berbe, posebice na osjetljivim sortama kao što je Oblica.

Primjena zaštite nakon berbe, što mnogi maslinari rade, je prekasna jer su gljivične bolesti već zahvatile list. U proljeće će list pasti i više se ništa ne može učiniti.

Stablo masline neće imati dovoljno lisne površine za razvoj ploda. Umjesto toga, drvo troši svoju energiju obnavljajući lisnu masu što rezultira manjim plodovima.

Marcelić je objasnio i kako je sušu prebrodio obnovom starih maslina.

"Obnova stoljetnih stabala zapravo je prva linija suživota sa sušom”, rekao je. “[To je] mjera kojom smanjujemo štetu od negativnih učinaka suše.”

Mlado stablo s razgranatim korijenskim sustavom bolje podnosi nedostatak vlage. Marcelić preko ljeta prska i svoja pomlađena stabla.

Primjenjuje folijarnu prihranu preko lišća. Malo po malo nasipa i ravna teren, drobi kamen teškim strojevima i tako praktički provodi melioraciju krša.

Kiša koja je pala prošlog vikenda prilično je zakasnila, ali pomoći će da se plodovi nastave razvijati. Konačni rezultat ovisi o temperaturama.

"Ulje se skuplja od 23 ºC naviše”, rekao je Marcelić. â € <"O tome će ovisiti konačna količina ulja količina kiše prije stvarne žetve".

Od njegovih 100 obnovljenih stabala maslina očekuje 1,000 kilograma plodova i oko 200 litara ulja.

Marcelić, inače zaposlen na Agronomskom odjelu Sveučilišta u Zadru, slobodno vrijeme provodi pomažući drugim maslinarima u cijepljenju i održavanju njihovih stabala.

Ivica Vlatković, v predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije, žali se što nema više mladih poljoprivrednika poput Marcelića koji bi obnovili zapuštene maslinike.

Tvrdi da bi, kada bi više mladih ljudi sadilo masline, broj u Hrvatskoj mogao porasti sa sadašnjih pet-šest milijuna na 30 milijuna koliko ih je u zemlji cvjetalo tijekom 18.^th stoljeću.