Hrvatski agronomski vodič kroz rezidbu maslina

Značajnu ulogu u određivanju uroda i kvalitete berbe maslina imaju vrtne škare, smatra poznati hrvatski agronom Marijan Tomac.

Zbog toga je za kvalitetu od najveće važnosti kada i kako se masline orezuju.

U njoj raste više od šest milijuna stabala maslina Dalmacija i Istre. Najbolje vrijeme za početak rezidbe je druga polovica ožujka ili početak travnja.

U ovom trenutku poljoprivrednici mogu razlikovati cvjetne pupove koji donose plodove od pupova drveća, koji su početak nove grane.

Prije pojave pupova – od veljače do početka ožujka – Tomac preporučuje poljoprivrednicima da ne započinju rezidbu jer maslina negativno reagira na sve što remeti njezino mirovanje.

Prerano obrezivanje može dovesti do gubitka lišća iz kojeg stablo upija sunčevu svjetlost i pretvara je u energiju. To je ključno za razvoj cvjetnih pupova.

Osim toga, ranija rezidba potiče vegetaciju, pa moguće hladne fronte, s temperaturama i do –9 ºC posljednjih godina, mogu smrznuti pupove i ostaviti stabla bez plodova.

Višestruke su prednosti rezidbe u pravo vrijeme, odmah nakon otvaranja pupa.

U ovom trenutku manje profesionalni maslinari mogu procijeniti broj cvjetova, a time i potencijalnu količinu plodova.

Važno je da je kod maslina, za razliku od ostalih vrsta voća, golim okom nemoguće razlikovati cvjetni pup od pupova drveća.

No, Tomac upozorava da se rezidba ne smije raditi nakon trenutka pune cvatnje. Do tog vremena, stablo je već potrošilo mnogo energije i resursa, koje bi se prekasnom rezidbom potrošilo.

Kasna rezidba sama po sebi ne šteti stablu, ali značajno smanjuje vegetativni i godišnji prirast grana.

Unatoč određivanju potrebnog trenutka za početak rezidbe, većina maslinara nakon kratke demonstracije brzo shvati kako učinkovito rezati.

Većina ljudi razumije da se krošnja treba istanjiti, otvoriti od sredine, tako da ima dovoljno sunčeve svjetlosti. Izbojke također treba skratiti, a stabla ne smiju postati previsoka.

Nažalost, još uvijek ima onih koji krošnje ostavljaju pregustim. Mnogi maslinari režu bočne izbojke, ali ostavljaju okomite. Time se iz godine u godinu povećava visina krošnje.

"Sve grane u hladu neće roditi”, rekao je Tomac. â € <"Osim toga, gusta krošnja utječe na razvoj bolesti paunovog oka, razvoj medovine i naseljavanje gljivice čađe.”

Ponavlja da se stabla maslina mogu rezati od pokretanja izbojaka do punog cvjetanja. Stoga se s rezidbom ne treba žuriti.

Maslinari koji su manje navikli prepoznavati vrste izdanaka trebali bi početi s rezidbom što je kasnije moguće. Tada će vidjeti koja će procvjetati ili formirati nove grane.

Stoga bi uzgajivači trebali pripremiti svoje škare, pile i voćni vosak za premazivanje velikih rana i polako početi raditi u maslinicima.

Nakon što se orezuju, grane je potrebno ukloniti iz maslinika kako bi se spriječile najezda štetnika. Zatim se mogu malčirati ili usitniti kako bi se napravio kompost.

Josip Pavlica, tajnik god Udruga maslinara Zadarske županije, rekao je da osim obrade dijelova stabla s kojih su grane odrezane maslinovim voskom, treba primijeniti i pripravak na bazi bakra za sprječavanje ulaska u stablo patogena, prvenstveno bakterija koje uzrokuju rak masline.

Dezinfekcija alata za rezanje također je neophodna.

"Čim obrežemo jedno stablo, dezinficirajte alat prije nego što pređete na drugo”, rekao je Pavlica.

Dodao je da pravilna rezidba mora biti umjerena kako bi se stvorio optimalan omjer drva i cvjetnih pupova. Time se čuva rastući oblik stabala, potiče rast autohtonih grana i dovodi do obilnih prinosa visokokvalitetnog voća.

No, Tomac je rekao da bi vinogradari koji nisu sigurni ipak trebali rezati i učiti iz pokušaja i pogrešaka.

"Onaj tko siječe maslinu može pogriješiti, ali onaj tko ne siječe maslinu griješi veću”, zaključio je.