Unatoč suši, Hrvatska uživa u plodnoj žetvi

Hrvatski maslinari zadovoljno trljaju ruke. Osim na otocima Hvaru i Visu, u ostatku zemlje urod je bio bolji od očekivanog.

Velika žetva dolazi unatoč izazovima dugotrajne suše i visokih ljetnih temperatura.

"Suša je počela krajem proljeća”, rekao je Edi Družetić, poznati domaći agronom. â € <"Srećom, gnojidba je bila dobra, pa su grane pune plodova. Sitniji su nego inače i sporije sazrijevaju, ali su plodovi zdravi jer zbog visokih temperatura nije bilo bolesti ni štetnika.”

Družetić se više od 40 godina profesionalno i strastveno bavi maslinarstvom. U sklopu tvrtke Agroprodukt brine se o 12,000 stabala maslina, uglavnom domaćih sorti buža, istarska bjelica, rosinjola i rosulja, na 45 hektara u zapadnoj Istri.

Berba je ove godine počela nešto kasnije i još uvijek traje, posebice u južnoj Istri gdje je suša bila izraženija.

"Nismo još ni pola ubrali, a količinski imamo više nego što smo ubrali lani”, rekao je Družetić.

Ove godine Družetić očekuje proizvodnju od 30,000 litara, više od prošlogodišnjeg prosjeka. Njegovi brandovi Torćol, Salvela, Punta Cissana i Aurum blend višestruko su nagrađivani na domaćim i međunarodnim natjecanjima, među kojima je i NYIOOC World Olive Oil Competition.

Uljara Vodnjan, najstariji i najmoderniji hrvatski proizvođač, prema riječima upućenih, posluje u sastavu Agroprodukta.

Mlin, koji na istom mjestu postoji već više od 100 godina, prošle je godine potpuno obnovljen i moderniziran te sada uključuje novu opremu većeg kapaciteta. â € <"Možemo preraditi do tri tone na sat”, rekao je Družetić.

Mlin je otvoren 7. listopada, a vlasnici očekuju da će do kraja sezone preraditi oko 12,000 tona, dvostruko više nego lani. Uz istarske uzgajivače, neki dolaze s kvarnerskih otoka – koji se nalaze istočno od istarskog poluotoka u Kvarnerskom zaljevu – kako bi transformirali svoje masline.

Osim u Istri, uljare rade punom parom i u Dalmaciji.

"Ovakvu berbu ne pamtim u 50 godina koliko se bavim maslinarstvom”, rekao je Blaž Jurin, dugogodišnji upravitelj poljoprivredne zadruge u Primoštenu Burnje.

Dodao je kako je plodova bilo više nego inače jer je gnojidba prošla dobro, ali su dugotrajna suša i visoke temperature usporile razvoj i dozrijevanje maslina.

Sezonu je u Dalmaciji uvelike spasila pravovremena kiša krajem rujna i početkom listopada, što je omogućilo voćkama da povrate nešto ulja.

No, berba je kasnila iu Dalmaciji iz istih razloga kao iu Istri, jer su visoke temperature krajem listopada i početkom studenog odgodile konačno sazrijevanje maslina.

Dio onoga po čemu se ovogodišnji urod ističe u odnosu na prethodne godine je visok postotak nakupljanja ulja u preobraženim plodovima. Neki uzgajivači procjenjuju da imaju akumulaciju ulja koja je 20 ili 30 puta iznad prosjeka, a lokalni mediji svakodnevno izvještavaju o rekordnim brojkama.

U sjevernoj Dalmaciji maslinar iz Čiste Velike dobio je 98 litara ulja od svojih 322 kilograma maslina prerađenih u mlinu Sveti Ivan u Vodicama kod Šibenika.

Uslijedili su rekordi u drugim uljarama, a najveći je bio u Supetru - otok Brač. Engleski par Tim Batson James i njegova supruga Paula iz Bristola zabilježili su akumulaciju ulja od 34.6 posto u svom masliniku na Braču.

Ivan Arnerić, vlasnik uljare u Supetru, smatra da su visoki postoci akumulacije ulja posljedica velikog broja sunčanih dana, visokih temperatura i sušnih razdoblja u lipnju i srpnju.

Dodao je da je pomogla i kasna kolovoška kiša, ali je nakon toga uslijedila dugotrajna suša koja je pogodila cijelu Dalmaciju.

Zbog toga su plodovi ostali bez uobičajene količine vode, sitniji su i lakši, pa je prerada maslinarima jeftinija.

S manje kilograma maslina, uzgajivači dobivaju puno više ulja nego prethodnih godina. Međutim, stručnjaci ističu da visoki prinosi ne govore da je ulje kvalitetnije.

"Kvaliteta takvih ulja nije homogena. Polifenoli, pojačana je gorčina i pikantnost, ali nema arome”, rekao je Družetić.

Ivica Vlatković, an nagrađivani producent i predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije, također se slaže s ovom analizom.

"Visoka produktivnost u preradi izravna je posljedica ovogodišnjih suhih maslina”, rekao je.

Vlatković je dodao kako će ulja biti kvalitetna po gorčini i pikantnosti, ali će im ipak nedostajati voćnosti. To se posebno odnosi na ulja iz nenavodnjavanih maslinika.

Kad su masline presuhe, mlinari dodaju vodu koja otapa neke fenolne spojeve koji završavaju u komini masline. Zbog toga u ovim uljima prevladava neugodna gorčina bez ugodnih aroma.

Vlatković i Družetić također se slažu da prevelika rodnost u sušnom razdoblju može rezultirati slabijom rodnošću sljedeće godine. Suša je rezultirala slabijim rastom novih grana, što bi moglo smanjiti urod maslina sljedeće godine.

"Ako nema vlage u zraku i tlu, maslina teško može ostvariti dobar urod i pripremiti se za visoku rodnost sljedeće godine”, rekao je Vlatković.

Istaknuo je da većina sorte masline osjetljive su na neujednačenost u prinosima iz godine u godinu, što je uzrokovano prekomjernom berbom u jednoj godini koja iscrpljuje resurse stabla masline i onemogućuje rast dovoljnog broja novih mladica u sljedećoj godini. Posljedica je smanjen broj cvjetova i plodova te smanjen prinos.

Međutim, istraživanja su pokazala da se neujednačen godišnji prinos može smanjiti navodnjavanjem. Navodnjavanje u ranom dijelu godine potiče rast mladica i više cvjetova u sljedećoj godini.

Nadalje, potrebna je dovoljna količina vode u kasno proljeće i rano ljeto za određivanje broja plodova, što rezultira većim prinosom.

"Kasnijim dozama navodnjavanja regulira se krupnoća plodova, količina suhe tvari i vrijeme dozrijevanja”, rekao je Vlatković.

Bez navodnjavanja nema uspješnog maslinarstva. U Hrvatskoj se, unatoč značajnim vodnim resursima, rijekama i jezerima, navodnjava samo 2.5 posto maslinika u zemlji.