Rekordna berba u Hercegovini najavljuje ekspanziju maslinarstva na zapadnom Balkanu

Maslinarstvo u Bosni i Hercegovini ima veliki potencijal, posebno u Hercegovini, najjužnijoj i manjoj od dvije regije, gdje se završava ovogodišnja berba maslina.

"Urod je bolji nego lani. Plodovi su zdravi,” Mirko Škegro, an nagrađivani proizvođač maslinova ulja i vinar, rekao Olive Oil Times.

Njegovi nasadi broje 600 stabala maslina, od kojih 50 do 60 već daje plodove. Od tih stabala dobio je 250 litara ekstra djevičansko maslinovo ulje.

"Masline sam brao kad je jedna trećina plodova na stablima bila zelena, druga trećina je bila šarena, a treća crna”, rekao je Škegro.

Njegove Žilavka i Blatina redovito osvajaju medalje na Decanteru u Londonu. Osim toga, njegovo ekstra djevičansko maslinovo ulje Krš, proizvedeno od oblice i drugih autohtonih sorti, uzastopno je nagrađivano na NYIOOC World Olive Oil Competition.

"Idem na najpriznatija natjecanja - rekao je Škegro. â € <"U New Yorku su moja ulja nagrađena pet puta zaredom, a nadam se i šestoj.”

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Škegro nalazi se u brdima zapadne Hercegovine u mjestu Radišići, između 132 i 312 metara nadmorske visine i manje od 30 milja od Jadranskog mora.

Područje je lokalno žarište endemske bioraznolikosti, djelomično zbog kombinacije mediteranske i kontinentalne klime, što rezultira vrućim danima i hladnim noćima što odgovara i vinovoj lozi i maslini.

Masline se odmah prerađuju u modernom mlinu uljare Kiwi, vlasnika Dragana Mikulića, koji ima najveći maslinik u Hercegovini sa 7,000 stabala, a čine ga najvećim dijelom Oblica, uz Istarsku Bjelicu, Bužu, Leccino i Pendolino na 220 metara. iznad razine mora.

Mikulić je, kao i većina drugih maslinara u Hercegovini, više nego zadovoljan ovogodišnjim urodom. â € <"Upravo smo završili berbu”, rekao je.

Mikulić je rekao da je ova berba â € <"ludi” i zahtijevao je 100 ljudi da uberu više od 200 tona voća tijekom tri uzastopna tjedna. Uzgajivači su od ovih plodova dobili oko 25 tona ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Uz ovogodišnji bogati urod, Mikulić je ustvrdio da je Hercegovina idealna za maslinarstvo. â € <"Imamo vodu, puno sunca i vjetra koji pogoduju maslinama”, rekao je.

Unatoč suši, urod je bio izuzetan. Masline su bile zdrave. Nije bilo moljaca ili maslinove voćne mušice, a urod je bio i do tri puta veći od prošlogodišnjeg, posebice u navodnjavanim maslinicima.

"Kad je sušna godina, grožđe i maslinovo ulje uvijek su kvalitetniji”, rekao je Mikulić.

U svom masliniku ima dva bunara duboka 300 metara iz kojih crpi vodu u bazene i navodnjava sva svoja stabla sustavom kap po kap. â € <"Bez vode nema maslinarstva”, rekao je Mikulić.

Proizvođač također očekuje da će kvaliteta ovogodišnjih ulja biti izvrsna. No, dodao je, cijene će rasti unatoč rekordnoj berbi.

Brandirano ekstra djevičansko maslinovo ulje prodavat će se za 40 konvertibilnih maraka (20.45 eura), lokalne valute, po litri.
Povećanja cijena dolaze od značajnih povećanja troškova proizvodnje. Kao i drugdje, ova povećanja troškova potaknuta su inflacijom i rastućim cijenama energije.

Kao rezultat toga, troškovi rada, opreme, mljevenja, materijala za pakiranje, pa čak i označavanja više su se nego udvostručili u usporedbi s prošlom godinom.

Ipak, Mikulić vjeruje da će sve ovogodišnje proizvedeno ekstradjevičansko maslinovo ulje prodati. â € <"Završit će većinom u inozemstvu privatnim kanalima kao iznimno poželjna i kvalitetna delicija”, rekao je.

Zbog blizine svetišta u Međugorju, popularnom turističkom odredištu, Mikulić kaže da obilato prodaje svoje maslinovo ulje posjetiteljima.

Nemali broj posjeti i Mikulićev mlin, maslinik i kušaonicu. Otkupljuju maslinovo ulje koje završava na stolovima Njemačke, Poljske, Češke i drugih europskih zemalja koje ne proizvode maslinovo ulje.

Sveukupno u Hercegovini ima sedam mlina za masline – Mikulićev mlin, još dva u Ljubuškom i Čapljini, tri znatno manja i veliki mlin koji je nedavno otvoren u Neumu.

"Idemo krupnim koracima naprijed”, rekao je Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, glavnom gradu regije. Olive Oil Times.

U proteklom desetljeću broj stabala maslina u Hercegovini porastao je sa 6,000 na 115,000, raspoređenih na 350 hektara. Samo u 2022. godini zasađeno je dvadeset tisuća novih stabala.

Ivanković je rekao da je to najznačajniji porast uzgoja maslina u bilo kojoj europskoj mediteranskoj zemlji.

Međutim, dodao je kako još uvijek ima prostora za širenje, s planovima za povećanje proizvodnje kako bi se zadovoljila lokalna potražnja. Bosna i Hercegovina godišnje potroši oko 850,087 litara, odnosno 0.24 litre po glavi stanovnika.

Trenutačno se većina od 280,000 litara maslinovog ulja proizvedenog u zemlji izvozi. Godišnji izvoz maslinovog ulja procjenjuje se na 20,060 eura, dok uvoz košta 1,996,769 eura.

Ivanković je rekao da je srednjoročni cilj domaćeg maslinarstva proširiti nasade sa sadašnjih 350 na 1,000 hektara.

"Nastavit ćemo promicati svakodnevnu konzumaciju maslinovog ulja kao najzdravije namirnice i poticati potrošnju po glavi stanovnika”, rekao je.

Buduća istraživanja na institutu bit će usmjerena na istraživanje uloge maslinova ulja kao funkcionalne namirnice, navode Uredba Komisije (EU) br. 432/2012, koji kaže, â € <"maslinovo ulje polifenoli doprinose zaštiti lipida u krvi od oksidativnog stresa.”

U tu svrhu ovlašten je službeni panel za organoleptičku ocjenu djevičanskih maslinovih ulja i nacionalna udruga proizvođača maslinovog ulja.

"Uz povećanje broja komercijalnih proizvođača maslinovog ulja i povećanje prerađivačkih kapaciteta (uljara), nastoji se zaštititi zemljopisno podrijetlo maslinova ulja, zaključio je Ivanković.

Uvjeren je da će maslinarstvo u Bosni i Hercegovini i dalje napredovati.