Dužnosnici se nadaju da će pobjednički rezultati potaknuti proizvodnju maslina u Hercegovini

U Hercegovini se ubrzano razvija maslinarstvo, za koje mještani vjeruju da će uskoro postati sljedeća â € <"zvijezda” svijeta maslinovog ulja.

Smještena izravno istočno od Hrvatske, Hercegovina je najjužnija i nešto manja od dvije regije koje čine Bosnu i Hercegovinu.

"Idemo velikim koracima naprijed”, rekao je Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Tradicija uzgoja maslina u regiji je opsežna. Masline su na ovim prostorima prisutne od davnina. Dokaz za proizvodnja maslinovog ulja može se datirati u rimske ostatke u Čapljini i Mogorjelu, u jugozapadnoj Hercegovini.

Povremeno su bile masline zasađen zajedno s vinogradima i u okućnicama stoljećima, ali organizirani uzgoj je počeo tek nedavno.

Od 1977. godine broj stabala maslina u Hercegovini se drastično povećao, sa 6,000 na sadašnjih 87,000, pokrivajući 350 hektara. U posljednjih 45 godina broj stabala maslina porastao je za 1,450 posto, što je rekordna razina za europski Mediteran.

Zanimljiva je i struktura maslinika regije: njih 10, među kojima je i ono Dragana Mikulića, sa 7,000 stabala na 50 hektara u Ljubuškom. Uz velike, počinje više od 200 manjih s veličinom od 0.3 hektara po gospodarstvu.

"Većina novih nasada izgrađena je u zadnjih 10-ak godina”, rekao je Ivanković.

Uz porast sadnje razvija se i prerada maslina. Slavko Ramljak, vlasnik jedne od prvih uljara, prisjeća se kako su hercegovački maslinari počeli učiti kada brati i prerađivati ​​ubrane plodove.

"Isprva nisu znali da moraju masline što prije donijeti u uljaru kako bi se preradile u roku od 24 sata”, rekao je. â € <"Danas masline uredno spremaju u kutije, za razliku od vremena kada su bile u kantama ili plastičnim vrećicama i kada nisu odvajale oštećene plodove.”

"Nekada su sakupljali i ispuštali plodove kako bi imali više ulja, što je smanjivalo njegovu kvalitetu. To se više ne događa”, dodao je Ramljak.

Ivanković je potvrdio Ramljakova sjećanja. Prije 10-ak godina Federalni agromediteranski zavod Mostar je organizirao â € <'Manifestacija Dani maslina 2011. Na ocjenu su stigla samo 24 uzorka maslinovog ulja.

"Tada, i nekoliko godina kasnije, bilo je svih ulja Nastava, od lampante do djevice do ekstra djevičanska maslinova ulja”, rekao je Ivanković. â € <"U međuvremenu se situacija promijenila u korist vrhunskih ulja. Sva ulja su sada u â € <'ekstra djevičanska klasa.”

Na 2021 NYIOOC World Olive Oil Competition, bosanskohercegovačko ulje dodijeljeno je četvrtu godinu zaredom. No, prvi put su nagrađena dva proizvođača iz zemlje.

Korištenje električnih romobila ističe Obiteljska vinarija Škegro osvojio je Zlatnu nagradu za svoj brend Krš, srednju mješavinu maslina Leccino, Oblica, Pendolino i Cipressino. U međuvremenu, Obitelj Slavka Čule osvojio je Srebrnu nagradu za Mandino, srednju mješavinu maslina Leccino, Pendolino i istarske Bjelice.

"Naša dva ulja koja su se natjecala i osvojila nagrade na natjecanju u New Yorku pokazatelj su velikog potencijala maslinarstva u Hercegovini”, rekao je Ivanković.

Federalni agromediteranski zavod Mostar potaknut će i ostale maslinare da sudjeluju u budućim izdanjima NYIOOC.

Ivanković tvrdi da po kvaliteti ni hercegovačka ulja ne zaostaju za španjolskim, talijanskim, grčkim ili drugim uljima iz daleko poznatijih zemalja proizvođača maslinovog ulja.

U sklopu projekta Europske unije, ARISTOIL, koja je posvećena istraživanju i promicanju â € <"maslinovo ulje s visokim sadržajem fenola”, pokazalo se da imaju hercegovačka ulja polifenola broji jednako visoko kao i sve druge: čak 600 miligrama po kilogramu.

U sklopu projekta, istraživači analiziraju fenolne komponente u maslinovom ulju pomoću inovativnog nuklearna magnetska rezonancija tehnika, tekućinska kromatografija i spektrofotometrija, sve kako bi se znanstveno dokazala zdravstvena vrijednost maslinovog ulja.

Hercegovina se nalazi između Jadranskog mora u jugozapadnom uglu i visokih kontinentalnih planina zapadnog Balkana na sjeveru. Miro Barbarić, stručni suradnik Federalnog zavoda, kazao je kako cijela regija nije u potpunosti pogodna za uzgoj maslina.

No, dodao je kako područje Hercegovine, najvećim dijelom, ne prelazi nadmorsku visinu veću od 400 metara. Kao takva, pogodna je za uzgoj maslina sa svojom submediteranskom klimom.

"Prema Köppenove klimatske klasifikacije, ovi lokaliteti makroregija su u podtipu klime što se očituje s dvije karakteristike, a to su mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima, gdje je prosječna mjesečna temperatura u najhladnijem mjesecu između 4 ºC i 13 ºC”, rekao je. .

Tlo je kamenito, bogato mineralima, a najčešće sorte su Oblica, Leccino, Pendolino i Istarska bjelica. Zasađene su i druge kao što su Frantoio, Buža, Ascolana tenere, Drobnica, Levantinka, Lastovka, Carolea, Coratina i Ciperssino.

Ivanković je kazao kako planira povećati količinu zemljišta namijenjenog uzgoju maslina u Hercegovini.

"U sljedećem srednjoročnom razdoblju cilj je doći do 1,000 hektara maslina”, rekao je.

Nada se da će ekspanzija maslinarstva promovirati potrošnja maslinovog ulja, što je sada samo 0.24 litre po stanovniku.

Dodao je da bi povećanje proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja sa sadašnjih 260,000 litara na milijun litara eliminiralo potrebu za uvozom, koji trenutno iznosi 590,000 litara svake godine, vrijedan otprilike 2 milijuna eura.

Povećanje proizvodnje može čak omogućiti nekim poljoprivrednicima da prošire svoj izvoz. Trenutno, Hercegovina izvozi oko 9,800 litara maslinovog ulja u vrijednosti od 20,000 eura.

Buduća istraživanja će se, rekao je Ivanković, fokusirati na zdravstvene dobrobiti maslinovog ulja promovirajući ga kao funkcionalnu hranu prema Zakonodavstvo EU 432/2012, što ukazuje na preventivno djelovanje maslinovog ulja na kardiovaskularne bolesti.

U tu svrhu prošle godine je osnovana Hercegovačka udruga maslinara (HUUM). Predsjednikom je proglašen Josip-Lola Matić, ugledni maslinar i uljar iz Broćanca.