Znanstvenici kažu da će 2024. biti najtoplija zabilježena godina

Rezime

Predviđa se da će 2024. biti najtoplija godina u povijesti, s globalnim temperaturama koje će vjerojatno premašiti 1.5 ºC iznad predindustrijskih razina, što potiče zabrinutost zbog utjecaja klimatskih promjena na ekosustave. Konferencija o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu u Azerbajdžanu je u tijeku, a najnoviji podaci Zvjezdarnice Copernicus naglašavaju hitnu potrebu za povećanjem ambicija u rješavanju klimatskih promjena.

Površinske temperature zraka na Zemlji nastavljaju postojano rasti, a podaci opservatorija Copernicus Europske unije pokazuju da je 2024. postavljen postati najtoplija godina zabilježena.

Štoviše, 2024. mogla bi biti prva godina u kojoj globalne temperature prelaze 1.5 ºC iznad prosječnih površinskih temperatura procijenjenih prije industrijske revolucije.

Konkretno, istraživači su otkrili da je prosječna globalna temperaturna anomalija u prvih deset mjeseci 2024. bila 0.71 ºC viša od prosjeka od 1991. do 2020. i 0.16 ºC toplija nego 2023. godine.

Prosjek od 1991. do 2020. najnoviji je â € <"klimatska normala” definirana od strane Svjetske meteorološke organizacije (WMO). WMO koristi ovo 30-godišnje razdoblje za utvrđivanje referentnih vrijednosti za temperature i druge varijable.

U listopadu 2024. površinske temperature zraka porasle su za 1.65 ºC u odnosu na predindustrijske razine, premašivši prag od 1.5 ºC u 15 od posljednjih 16 mjeseci.

"Sada je gotovo sigurno da će 2024. biti najtoplija godina ikada zabilježena”, napisali su istraživači u najnovijem biltenu Copernicus.

"Kako 2024. ne bi postavila novi rekord, prosječna temperaturna anomalija u ostatku godine trebala bi pasti gotovo na nulu,” dodali su.

Istraživači sada predviđaju da će 2024. postaviti novi globalni prosjek površinske temperature zraka od 1.55 ºC iznad predindustrijskih razina.

Europa doživjela iznadprosječne temperature tijekom cijele godine.

U listopadu 2024. prosječna temperatura kopna u Europi iznosila je 10.83 ºC, što je 1.23 ºC više od prosjeka od 1991. do 2020. godine. Međutim, listopad 2022. i dalje je najtopliji zabilježeni listopad, s temperaturama 1.92 ºC višima od osnovne vrijednosti.

Povećanje od 1.5 ºC u odnosu na predindustrijske razine smatra se a kritični prag. U 2015. deseci zemalja potpisali su Pariški sporazum o klimi kako bi zadržali porast temperature ispod 2 ºC, s ambicioznijim ciljem da ostane ispod 1.5 ºC.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), interdisciplinarno znanstveno tijelo pod Ujedinjenim narodima, identificirao je ove temperaturne pragove kao prekretnice za značajne promjene u Zemljinim ekosustavima.

Prema Koperniku, temperature oceana također rastu. Osim određenih područja južnog Pacifika i malih regija u sjevernom Pacifiku i sjevernom Atlantiku, temperature mora u 2024. ostaju znatno iznad razina zabilježenih od 1991. do 2020.

Tijekom ljeta 2024. Sredozemno more doseglo je rekordnu površinsku temperaturu mora od 28.56 ºC.

Ove visoke temperature mora međusobno su povezane s temperaturama kopna, oborinama i vremenskim obrascima diljem mediteranske regije, gdje se nalazi više od 95 posto globalne proizvodnje maslinovog ulja.

Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus, izjavila je da najnoviji podaci â € <"označiti novu prekretnicu u rekordima globalne temperature i trebala bi poslužiti kao katalizator za podizanje ambicija za nadolazeću Konferenciju o klimatskim promjenama, COP29.”

COP29, najnovija konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, trenutno se održava u Bakuu, Azerbajdžan – zemlji proizvođaču maslinovog ulja i jednoj od potpisnica Pariškog sporazuma. Konferencija će trajati do 22. studenog^nd.

• Kopernik