Amazon bilježi najveću stopu krčenja šuma u posljednjih 15 godina

Amazonska prašuma najveća je na svijetu i vitalni je dio globalnog ekosustava.

Poznate po svojoj bujnoj biološkoj raznolikosti, prašume igraju ključnu ulogu u vremenskim ciklusima, regulaciji vlage i zadržavanju emisija ugljika.

Međutim, velike površine prašume se svake godine čiste. Prema datum iz Brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), došlo je do 22-postotnog povećanja stope krčenja šuma u Amazoni od 2020. do 2021., što je najviše stopa u posljednjih 15 godina.

U prvih 10 mjeseci 2021. godine krčenje šuma u Amazoni poraslo je na 13,200 četvornih kilometara, što je nešto manje od Crne Gore ili Connecticuta.

Novo datum iz Sustava procjene emisija stakleničkih plinova (SEEG) i Climate Observatory također pokazuju da je Brazil proizveo bruto nacionalne emisije od 2.16 milijardi tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. U usporedbi s 1.97 milijardi tona u 2019., ove brojke su uznemirile mnoge stručnjake za klimu.

Procjenjuje se da uništavanje amazonske prašume čini 9.5 posto povećanje stakleničkih plinova zabilježene 2020. od strane Climate Observatory i predstavljaju najvišu razinu emisija u zemlji od 2006. godine.

"Krčenje šuma i dalje dominira našim emisijama, s trendom rasta upravo u godini u kojoj bi Brazil trebao početi sastajati Sporazum Pariz Klima ciljeve”, rekao je Tasso Azevedo, stručnjak za klimu koji koordinira SEEG studiju.

Pariški klimatski sporazum, koji propisuje potrebu održavanja globalnog porasta temperature ispod 2 ºC, odobren je 2015. godine i podržava ga 200 zemalja.

U izvješću o korištenju zemljišta Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama iz 2019. navodi se da je zaštita i obnova prašuma â € <"hitno”, riječ koju organizacija rijetko koristi.

Svjetski fond za divlje životinje procjene da je 17 posto Amazone uništeno u posljednjih 50 godina, ponajviše zbog širenja stočara.

Projekcije INPE za iduću godinu predviđaju da će se krčenje šuma nastaviti jer prodaja drva raste, a nezakonita sječa i dalje predstavlja prijetnju vladinim propisima o sječi.

Unatoč pokušajima brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da umanji važnost razaranja, štetu nije teško uočiti. Slike s NASA-inog satelita Aqua demonstrirati stalni gubitak šuma od 2010.

Bolsonaro je preuzeo dužnost 2019. i jest dao prednost gospodarstvu nad okolinom. Kaže da su tvrdnje o krčenju šuma prenapuhane i uvjerava da je 90 posto Amazone još uvijek očuvano.

Neki aktivisti se brinu da bi Bolsonaro i njegovi saveznici mogli riješiti političke glavobolje uzrokovane ilegalnom krčenjem šuma tako što će je legalizirati.

"Ako je svo krčenje šuma legalno, onda ste prilično uspješno eliminirali ilegalnu sječu šuma”, rekla je Suely Araújo, viši stručnjak za javnu politiku u Observatório do Clima, koaliciji civilnog društva koja se bavi klimatske promjene.

Bolsonaro je također dosljedno tvrdio da je Amazon pripada Brazilu, zanemarujući različite dijelove koji pripadaju domorodačkim ljudima koji su živjeli u Amazoni od pamtivijeka.

On poriče bilo kakvu prijetnju autohtonom stanovništvu od više od 800,000 i 450 povezanih teritorija diljem Brazila. Na pitanje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, Bolsonaro je odbacio optužbe štete i razbio što je nazvao â € <"senzacionalno izvještavanje.”

"Koristeći se i pribjegavajući tim zabludama, određene su se zemlje, umjesto da pomognu... ponašale na način bez poštovanja i u kolonijalističkom duhu”, rekao je. â € <"Čak su doveli u pitanje i ono što držimo kao najsvetiju vrijednost – naš suverenitet.”

Unatoč nedostatku hitnosti s kojom se Bolsonaro pozabavio tim pitanjem, klimatski aktivisti dobili su određenu nadu nakon završetka COP26 klimatski samit u studenom 2021.

Svjetske šume bile su na čelu globalne rasprave, a delegati iz 133 zemlje potpisali su sporazum o poništavanju krčenja šuma do 2030. Brazilski delegat bio je među predstavnicima koji su se posvetili globalnoj obnovi šuma.

Više nade za protivnike brazilskog predsjednika moglo bi doći u listopadu 2022. Bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva je Šuška se službeno objaviti predsjedničku kandidaturu u ožujku, pri čemu mu je jedna nedavna anketa donijela prednost od 27 bodova u odnosu na aktualnog predsjednika.

Lula je upravljao Brazilom od 2003. do 2010. Pod njegovom vladom, krčenje šuma u amazonskoj prašumi znatno je smanjeno. Među trenutnim planovima Luline kampanje je ponovno uspostavljanje Brazila kao vodećeg glasa u pitanjima okoliša.

"Zajedno s Europskom unijom, mi [Južna Amerika] bismo mogli formirati ekonomski blok, blok sa sličnim političkim pozicijama, sa sličnim pogledima na okoliš, koji će se suočiti s dva diva... Sjedinjenim Državama i Kinom”, rekao je na nedavni skup.