Atmosferske emisije stakleničkih plinova dostigle su rekordne razine, upozorava izvješće

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, količine stakleničkih plinova u atmosferi nastavljaju rasti. Emisije iz poljoprivrede također su u porastu.
Studenoga 8, 2021
Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

Korištenje električnih romobila ističe udar u globalnim emisijama stakleničkih plinova u 2021. predstavlja daljnju prijetnju međunarodnim naporima kako bi obuzdao porast temperature Zemlje, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Prema podacima koje je WMO predstavio na međunarodnom klimatskom samitu COP26, emisije su sada dosegle nove rekorde, nadmašujući alarmantne podatke izvijestili u prethodnoj godini.

S obzirom na dug životni vijek ugljičnog dioksida, već opažena razina temperature održat će se nekoliko desetljeća čak i ako se emisije brzo smanje na neto nulu.- Svjetska meteorološka organizacija, 

"Pri sadašnjoj stopi povećanja koncentracije stakleničkih plinova, vidjet ćemo porast temperature do kraja ovog stoljeća daleko iznad ciljeva Pariškog sporazuma od 1.5 ºC do 2 ºC iznad predindustrijskih razina”, rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a. â € <"Daleko smo skrenuli s puta.”

Vidi također:Pokrivenost klime

Ugljični dioksid, metan i dušikov dioksid među najvažnijim su stakleničkim plinovima koji se emitiraju kao rezultat ljudskih aktivnosti.

"Porast ugljičnog dioksida od 2019. do 2020. bio je nešto niži od onog uočenog od 2018. do 2019., ali viši od prosječne godišnje stope rasta tijekom posljednjeg desetljeća”, napisao je WMO u nedavnom prijaviti.

Oglas

"To je unatoč padu emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva od otprilike 5.6 posto u 2020. zbog ograničenja vezanih uz Covid-19 pandemija", Dodali su.

Emisije i dušikovog dioksida i metana u 2020. godini bile su veće nego prethodne godine i obje su bile iznad prosječnih emisija zabilježenih u prethodnom desetljeću. U 2021. godini emisije obaju plinova nastavljaju rasti.

Utjecaj specifičnih plinova na globalno zagrijavanje znatno varira ovisno o njihovoj koncentraciji i postojanosti u atmosferi.

"Svaki od tih plinova može ostati u atmosferi različito vrijeme, u rasponu od nekoliko godina do tisuća godina”, napisala je američka agencija za zaštitu okoliša u bilješci.

"Svi ovi plinovi ostaju u atmosferi dovoljno dugo da se dobro izmiješaju, što znači da je količina koja se mjeri u atmosferi otprilike ista u cijelom svijetu, bez obzira na izvor emisije”, dodali su.

Prema WMO-u, ugljični dioksid je najopasniji od svih stakleničkih plinova zbog svoje dugotrajne postojanosti u atmosferi.

Vidi također:SAD i Europa najavljuju planove za dramatično smanjenje emisije metana

Potaknut izgaranjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa, WMO je rekao da je ugljični dioksid odgovoran za najmanje 66 posto učinka globalnog zagrijavanja. Agencija procjenjuje da je 2020. ta koncentracija plina u atmosferi porasla na 149 posto iznad predindustrijske razine. Metan je porastao za 262 posto, a dušikov oksid 123 posto.

Dok se metan i dušikov oksid proizvode nekoliko različitih aktivnosti povezanih s ljudima, stočarstvo i proizvodnja gnojiva su među glavnim izvorima oba staklenička plina.

"Globalne emisije dušikovog oksida uzrokovane ljudskim djelovanjem, a kojima dominiraju dodaci dušika u obradive površine, porasle su za 30 posto u posljednja četiri desetljeća”, priopćila je WHO. â € <"Poljoprivreda, zahvaljujući korištenju dušičnih gnojiva i stajskog gnojiva, doprinosi 70 posto svih antropogenih emisija dušikovog oksida. Ovo povećanje je uglavnom bilo odgovorno za rast atmosferskog opterećenja dušikovim oksidom.”

"Sve dok se emisije nastavljaju, globalna temperatura će nastaviti rasti”, dodali su. â € <"S obzirom na dug životni vijek ugljičnog dioksida, već opažena razina temperature održat će se nekoliko desetljeća čak i ako se emisije brzo smanje na neto nulu.”

"Uz porast temperatura, to znači više vremenskih ekstrema uključujući intenzivnu toplinu i oborine, otapanje leda, porast razine mora i zakiseljavanje oceana, popraćeno dalekosežnim socioekonomskim utjecajima”, dodali su.

Taalas je rekao da je â € <"Posljednji put kada je Zemlja doživjela usporedivu koncentraciju ugljičnog dioksida prije tri do pet milijuna godina, kada je temperatura bila 2 ºC ili 3 °C toplija, a razina mora bila 10 ili 20 metara viša nego sada.”

Tada je Taalas zaključio, â € <"nije bilo 7.8 milijardi ljudi [na planetu].“



Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi