Naknada za klimatski ranjive zemlje dogovorena na COP27

27^th Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP27) zaključena je u Sharm El-Sheikhu, Egipat, dogovorom o pružanju â € <"gubitak i šteta” financiranje ranjivih zemalja ozbiljno pogođena klimatskim katastrofama.

Sporazum je također potvrdio obveze ograničenja globalna temperatura poraste za 1.5 ºC iznad predindustrijskog prosjeka, ojačati akcije za smanjiti emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se nepovratne posljedice klimatskih promjena.

"Ovaj ishod nas gura naprijed,” rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene. â € <"Odredili smo put naprijed u desetljećima dugom razgovoru o financiranju gubitaka i štete, raspravljajući o tome kako ćemo se pozabaviti utjecajima na zajednice čiji su životi i sredstva za život uništeni najgorim utjecajima klimatskih promjena.”

Naknada za gubitak i štetu bilo je najkontroverznije pitanje na COP27, s desecima siromašnih i klimatski ranjivih zemalja koje su od razvijenih zemalja koje su ispumpale većinu antropogenih stakleničkih plinova u okoliš zatražile da preuzmu financijsku odgovornost.

COP27 je priznao â € <"razorne ekonomske i neekonomske gubitke” klimatskih promjena, kao što su â € <"prisilno raseljavanje i utjecaj na kulturnu baštinu, ljudsku mobilnost te živote i sredstva za život lokalnih zajednica.”

Međutim, u sporazumu je također navedeno da plaćanja gubitaka i štete nisu priznanje odgovornosti, čime se sprječava da razvijene zemlje budu smatrane odgovornima za buduće klimatske katastrofe.

Od sada do COP28, izaslanici iz desetaka zemalja radit će na definiranju ključnih aspekata sporazuma o gubicima i šteti, poput onih koje će vlade i institucije morati platiti i koje će zemlje i programi dobiti sredstva.

Promatrači na konferenciji istaknuli su kako desetljeće nakon obećanja da će financirati 100 milijardi dolara (97.7 milijardi eura) fonda za potporu klimatskim promjenama za ranjive nacije, mnoge bogatije zemlje tek trebaju izvršiti značajna plaćanja.

Ipak, mnogi izaslanici iz ranjivih zemalja izrazili su svoje zadovoljstvo novim sporazumom o gubicima i štetama.

Nekoliko europskih zemalja obećalo je 300 milijuna dolara (293 milijuna eura) sredstava za pomoć ranjivijim državama u suočavanju s posljedicama ekstremni vremenski događaji, koji uzrokuju milijarde dolara štete svake godine.

U sporazumu je također ponovljeno da utjecaje klimatskih promjena treba ublažiti što je više moguće. Navedeno je da bi se time lakše moglo upravljati ako porast temperature ostane ispod 1.5 °C u odnosu na predindustrijske razine.

Konferencija se nadalje složila da treba izbjegavati porast od 2 °C i odlučila nastaviti s daljnjim naporima da se porast temperature ograniči na 1.5 °C kako je propisano Pariškim sporazumom.

Delegati su potvrdili da globalna zajednica mora eliminirati 45 posto emisija stakleničkih plinova do 2030. kako bi postigla ovaj cilj. Međutim, atmosferske globalne koncentracije emisija još jednom dosegnuli rekordne vrijednosti u 2021.

Na temelju trenutnih politika, temperature bi trebale porasti negdje između 2.1 ºC i 2.9 ºC do kraja stoljeća.

Kao što su učinili na COP26 u Glasgowu, delegati su se obvezali na postupno smanjivanje energije na ugljen i ukidanje subvencija za â € <"neučinkovita fosilna goriva.”

Protivljenje značajne prisutnosti zemalja proizvođača nafte i plina u egipatskom ljetovalištu značilo je da nije bilo obveze postupnog ukidanja fosilnih goriva koja najviše zagađuju okoliš iz globalnog energetskog sustava, što su mnogi klimatski aktivisti gurali da se uključi.

"Vrhunac emisija prije 2025., kako nam znanost govori, neophodan je. Ne u ovom tekstu”, rekao je Alok Sharma, predsjednik COP26. â € <"Jasno praćenje postupnog smanjenja ugljena. Ne u ovom tekstu.”

U sporazumu je također naglašena potreba za hitnim djelovanjem prelazak na čistije izvore energije. Potaknula je bogatije zemlje da pruže â € <"ciljanu potporu najsiromašnijima i najranjivijima, u skladu s nacionalnim okolnostima i prepoznati potrebu za potporom prema pravednoj tranziciji.”

Delegati su se složili da bi globalni prijelaz na čišću energiju zahtijevao između 4 i 6 bilijuna dolara (3.9 do 5.9 bilijuna eura) godišnje.

"Isporuka ovog financiranja zahtijevat će brzu i sveobuhvatnu transformaciju financijskog sustava i njegovih struktura i procesa, uključujući vlade, središnje banke, komercijalne banke, institucionalne ulagače i druge financijske čimbenike”, priopćio je UN.

Odvojenim sporazumom koji su postigle članice skupine G20 na sastanku u Indoneziji obećano je 20 milijardi dolara (19.5 milijardi eura) u sljedećih pola desetljeća za ubrzavanje pravedne zelene tranzicije.

Sporazum COP27 također je od zemalja tražio da â € <"razmotriti daljnje radnje za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu ugljični dioksid 2030., uključujući metan.”

Osim ublažavanja, uloga prilagodbe klimi također je bila središnja tema o kojoj se raspravljalo na konferenciji, pri čemu su se različite zemlje složile nastaviti različitim putovima. Nova obećanja do 230 milijuna dolara (225 milijuna eura) stigla su za fond za prilagodbu.

Nije postignut konačan dogovor o financiranju fonda, ali delegati su se složili da bi trebalo biti najmanje 40 milijardi dolara (39 milijardi eura) godišnje za politike prilagodbe do 2050.

"Ova će obećanja pomoći još mnogima ranjive zajednice prilagođavaju se klimatskim promjenama kroz konkretna rješenja prilagodbe”, priopćio je UN.

Prema konačnom sporazumu, novo financiranje predstavljalo bi okosnicu globalnih napora koji također moraju uključivati ​​prijenos tehnologije, proširenje kapaciteta obnovljive energije i zahtijevati od svih zemalja da formuliraju i provedu nacionalne planove prilagodbe.

Među najrelevantnijim mjerama prilagodbe, Ujedinjeni narodi su najavili plan vrijedan 3.1 milijardu dolara (3 milijarde eura) za razvoj sustava ranog upozoravanja protiv ekstremnih vremenskih događaja, kojima značajan dio globalne populacije nema pristup.

Važnost očuvanja i obnove prirodnih ekosustava također je dogovorena na COP27, s posebnim naglaskom na pošumljavanje i očuvanje morskog okoliša kako bi se pomoglo u hvatanju ugljičnog dioksida iz atmosfere. U tu svrhu, delegati su se složili postaviti cilj zaustavljanja deforestacije do 2030. godine.

Sljedeća globalna konferencija o klimi – COP28 – održat će se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u studenom 2023. godine.

• Klimatske promjene Ujedinjenih naroda
• Klimatske promjene Ujedinjenih naroda
• BBC News