Dalmatinski agronomi eksperimentiraju s novim metodama rezidbe

Noseći škare u jednoj i pilu u drugoj ruci, Stjepan Dević u pet minuta orezuje drvo.

Stjepan Dević
Napisao Nedjeljko Jusup
3. travnja 2023. 12:32 UTC
6K čita
5561
Stjepan Dević

Rezidba u hrvatskim maslinicima je u punom jeku, a novi trend je obrezivanje stabala u polikonusnu vazu. 

Posebno se to odnosi na Dalmaciju, gdje se – za razliku od Istre i Toskane – prednosti ovakvog načina uzgoja tek otkrivaju.

"Prednosti su višestruke: olakšava rezidbu, zaštitu i berbu”, rekao je Šime Marcelić, docent na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. â € <"Krošnja je prozračna i osunčana. Plodovi ravnomjernije sazrijevaju.”

Vidi također:Istraživači otkrivaju najnovije tehnologije koje pomažu u berbi i proizvodnji maslinovog ulja

Vrsta rezidbe podrazumijeva obrezivanje suvišnih grana na stablima visine između 80 i 120 centimetara s tri do četiri primarne grane. Time se stvara manja gnojidbena površina prikladna za gustoću šumarka od šest do sedam metara.

Tradicionalnom rezidbom stabla masline dobiva se slobodnorastući oblik; unutrašnjost krunice odumire i ne izbijaju njeni rasplodni elementi. Umjesto toga, ovi ključni dijelovi stabla rastu na vrhovima viših grana.

Tijekom vremena, an â € <"olive prašuma” nastaje kada se najviše grane stabala počnu ispreplitati.

U sjevernoj Dalmaciji, osim nekoliko iznimaka, polikonična vaza se ne koristi, čak ni u novijim nasadima.

No, to se počinje mijenjati, a potaknuto je nedavnom demonstracijom i radionicom Udruge maslinara Zadarske županije.

Među stručnjacima je i mladi agronom Stjepan Dević (29) iz Sukošana kod Zadra.

"Zahvalan sam Marceliću”, rekao je Dević. â € <"Naučio me rezidbi i zavolio sam masline.” 

Nakon završenog preddiplomskog studija na Sveučilištu u Zadru, radio je nekoliko godina prije povratka da bi stekao zvanje magistra agrotehničkih znanosti.

Prije pet godina na djedovu imanju u Sukošanu osnovao je maslinik s 300 stabala. Kupio je i stari maslinik s 40-ak stabala oblice koje je cijepio na oštricu, puljku i druge autohtone sorte. â € <"Bilo je to čudo; razmnožavali su se kao ludi”, rekao je ne skrivajući zadovoljstvo.

Dević je postao i certificirani kušač, počeo se baviti hortikulturom, a 2022. službeno je registrirao obrt za upravljanje krajobrazom Hortus Agro.

Uz savjetovanje, glavni posao mu je uređenje i održavanje okućnica oko turističkih vila i objekata. â € <"Kad završi rezidba maslina, bacam se u vrtove - rekao je.

svjetska-proizvodnja-dalmatinski-agronomi-eksperimentirali-s-novim-metodama-rezidbe-vremena-maslinovog-ulja

Stjepan Dević i Toni Družijanić

Dević i njegov partner za rezidbu, Toni Družijanić, demonstrirali su metodu polikonične vaze za Olive Oil Times u šumarku kod Zadra, rekonstruirajući krošnje i prilagođavajući ih novom uzgojnom obliku.

Prema riječima Devića, polikonična vaza stvara najbolji mogući omjer drvne i lisne mase. On i Družijanić orezuju 120 stabala u šumici u polikonsku vazu. 

"Ako orezivanje jednog stabla traje duže od 15 minuta, to znači da se nešto krivo radi”, rekla je Družijanić, studentica Sveučilišta u Zadru. 

Oglas
Oglas

Odgovarajuća oprema također se traži brz i kvalitetan rad: dobre tenisice, rukavice, šešir s obodom i naočale. â € <"Ubod u oko vrhom koplja lista masline može biti smrtonosan”, rekao je Dević. 

Par koristi najsuvremenije alate za rezidbu: ručne i produžene električne škare te jednoručnu baterijsku pilu. Svaki u jednoj ruci nosi škare, a u drugoj pilu. U pet minuta svatko može adekvatno orezati jedno stablo.

Dević i Družijanić dnevno orezuju 100 do 150 stabala maslina, okrećući se â € <"olive deserts” u polikonične vaze. Prije, dok su radili samo s ručnim škarama, jedva su rezali 15 do 20 dnevno, svaku dovršavajući â € <"mrtav umoran i istrošen”, pogotovo jer svaki alat mora biti čist i dezinficiran prije i poslije rezidbe.

Prema Devićevim riječima, rezidbom se smanjuje opterećenje stabla, prozračuje se krošnja i uravnotežuje drvna i lisna masa. 

S rezidbom je najbolje krenuti u drugoj polovici ožujka kada se može vidjeti koji su pupovi lisnati ili cvjetni, odnosno roditi.

svjetska-proizvodnja-dalmatinski-agronomi-eksperimentirali-s-novim-metodama-rezidbe-vremena-maslinovog-ulja

Brojne su prednosti uzgojnog oblika polikonične vaze, kažu mladi agronomi.

Dević preporučuje rezidbu u pravo vrijeme. Prerano obrezivanje â € <"budi stablo”, čineći ga osjetljivim na rana proljetna hladnoća. 

Kao i drugi agronomi, Dević ponavlja važnost balansiranja drvne i lisne mase. Stablo treba biti samo kostur koji nosi lisnu masu. 

Sljedeća važna stvar je svjetlo. Svaki dio krošnje treba biti potpuno osvijetljen, omogućavajući ravnomjerno sazrijevanje. Plodovi od vrha do dna su u istom stanju zrelosti, umjesto da su plodovi na donjim granama nezreli jer plodovi na vrhu sazrijevaju.

Dević je rekao da oblik polikonične vaze omogućuje bržu i jednostavniju ručnu berbu, posebice uz pomoć tresača. 

Druge prednosti polikonične rezidbe u vazu koje je agronom naveo su smanjene potrebe za vodom za svako stablo i učinkovitije korištenje hranjivih tvari u tlu.

Nadalje, lakše je provoditi zaštitu i folijarnu gnojidbu na stablima orezanim u stožasti oblik vaze. Sprej se lakše raspršuje po stablu, čak i unutar krošnje.

Dević i drugi evangelisti rezidbe polikonusne vaze tvrde da bi se ta praksa trebala šire koristiti diljem Hrvatske kako bi uzgajivači maslina u zemlji bili učinkovitiji. 

Dok je u prvoj godini nakon rezidbe prinos obično smanjen za 15 do 20 posto, povećana učinkovitost u budućnosti više nego kompenzira prvu slabu žetvu.


Podijelite ovaj članak

Oglas
Oglas

Vezani članci