Zemlje u razvoju napuštaju kontroverzni COP29 razočarane

U godini obilježenoj ekstremne topline, zemlje koje sudjeluju na klimatskom summitu Konferencije stranaka (COP29) složile su se povećati financiranje na 300 milijardi dolara (285 milijardi eura) godišnje do 2035. za potporu klimatski osjetljivim zemljama.

Dogovor COP29 dramatično je postignut u glavnom gradu Azerbajdžana, Bakuu, s pregovaračima koji su odvučeni u prostoriju neposredno prije nego što su pregovori propali kako bi se nastavili sastajati još 33 sata izvan predviđenog vremena kako bi se postigao kompromis.

Financiranje bogatih zemalja svijeta zemljama s niskim prihodima i malim otočnim državama kako bi se nosile s učincima klimatske promjene a financiranje njihove zelene tranzicije trenutačno iznosi 100 (95 €) milijardi dolara godišnje.

Sporazum postignut u Bakuu najveći je u povijesti COP-a u pogledu sredstava dodijeljenih zemljama u razvoju, s bogatim i bogatim zemljama koje su se obvezale na â € <'preuzeti vodstvo' u mobilizaciji sredstava od 300 milijardi dolara.

Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo i najveći zagađivač, također je pristala dati doprinos COP29 kitty.

Unatoč tome, dogovor COP29 nije ispunio očekivanja zemalja u razvoju s niskim prihodima koje žele osigurati 1.3 trilijuna dolara (1.2 bilijuna eura) godišnjeg financiranja. Iznos je u skladu sa savjetima ekonomista sudionicima COP29 da premaše 1 bilijun dolara (950 milijardi eura) u financiranju klimatskih promjena.

"To je mizerna svota”, rekao je Chandni Raina, član indijske delegacije, misleći na paket od 300 milijardi dolara. â € <"Žao mi je što to ne možemo prihvatiti. Od razvijenih zemalja tražimo mnogo veće ambicije.”

Afrička skupina pregovarača (AGN), koja predstavlja sve afričke zemlje na summitu COP29, također je uzvratila na sporazum, rekavši da je financijsko obećanje COP29 â € <"premalo, prekasno."

Predstavnici drugih zemalja u razvoju također su bili skeptični prema sporazumu o financiranju COP29, ali bez potpunog odbacivanja dogovora.

"Odlazimo s malim dijelom sredstava koja su hitno potrebna klimatski osjetljivim zemljama”, rekla je Tina Stege, izaslanica za klimu Maršalovih Otoka, lanca vulkanskih otoka i koraljnih atola u Oceaniji. â € <"Nije ni približno dovoljno, ali je početak.”

Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene, priznao je da je dogovor COP29 daleko od savršenog.

"Nijedna zemlja nije dobila sve što je željela, a mi ostavljamo Baku s brdom posla koji još treba obaviti,” rekao je.

Wopke Hoekstra, s druge strane, europski povjerenik za klimu, rekao je manjim zemljama i zemljama s niskim prihodima da je â € <"uvjereni da ćemo dosegnuti 1.3 trilijuna dolara”.

Prema The Financial Timesu, zemlje u razvoju konačno su pristale na dogovor zbog neizvjesnog globalnog društveno-političkog okruženja.

"Strahovi oko rastegnutih proračuna diljem svijeta i izbora Donalda Trumpa...natjerao zemlje u razvoju da prihvate malo poboljšani paket,” piše britanski list.

Osim povećanja financiranja klimatskih promjena, zemlje sudionice COP29 složile su se pokrenuti globalnu trgovanje ugljičnim kreditima sustav.

Shema trgovanja omogućit će velikim zagađivačima kupnju ugljičnih kredita (jedan kredit predstavlja jednu metričku tonu stakleničkih plinova) iz shema dekarbonizacije u zemljama u razvoju, kao što su projekti obnovljive energije i zaštita prašuma, te računati smanjenje atmosferskih emisija CO2 prema svojim klimatskim ciljevima .

COP29 također nije uspio dati jasan plan o tome kako će zemlje ispuniti značajan sporazum postignut na COP28 prošle godine odstupiti od korištenja fosilnih goriva za proizvodnju energije i povećati svoje obnovljive izvore energije.

COP30, sljedeća globalna klimatska konferencija Ujedinjenih naroda, održat će se u studenom 2025. u brazilskom gradu Belému u amazonskoj prašumi.

• Reuters
• ARS Technica
• Carbon Brief