Europa pokreće inicijativu za spas oprašivača

Europski regulatori pokrenuli su novu inicijativu kojom će se ažurirati strategije EU-a kako bi se zaustavio stalni pad kukci oprašivači.

Prema Europskoj komisiji, pčele, leptiri i muhe lebdilice su među kukcima koji najbrže nestaju na kontinentu.

Predstavljajući svoju novu inicijativu, â € <"Novi dogovor za oprašivače”, upravno tijelo EU-a priznalo je sve veći broj europskih građana i udruga koji upozoravaju na gubitak oprašivača i traže â € <"odlučnu akciju.”

Glavni cilj novog prijedloga je preokrenuti pad broja oprašivača do 2030. godine.

Inicijativa se temelji na tri glavna stupa. Prvi će se usredotočiti na očuvanje vrsta oprašivača, utvrđivanje njihovih staništa i uspostava ekoloških koridora za oprašivače.

Drugi će stup biti usmjeren na obnovu degradiranih staništa i poticanje uzgoja koji je pogodan za oprašivače kroz Zajednička poljoprivredna politika (CAP). Ova višegodišnja strategija EU-a upravlja sredstvima i nadoknađuje poljoprivrednicima koji ispunjavaju određene ekološke standarde.

Treći će stup biti usmjeren na ublažavanje utjecaja pesticida na oprašivače. Komisija je pružila primjere kako implementirati ovaj stup, kao što je stvaranje pravnih zahtjeva za korištenje strategija integriranog upravljanja štetočinama u europskim poljoprivrednim operacijama.

Mogu se riješiti druge radnje â € <"dodatne metode ispitivanja za određivanje toksičnosti pesticida za oprašivače, uključujući subletalne i kronične učinke.”

Komisija je izričito citirala svoj nedavni prijedlog za održivu upotrebu pesticida. Ta bi predložena uredba drastično smanjila upotrebu pesticida u Europskoj uniji. Prema Komisiji, njegova je provedba ključna za obnovu poljoprivrednog zemljišta pogodnog za oprašivače.

Povrh toga, Europska komisija napomenula je da će nova inicijativa također ciljati na obnavljanje staništa za oprašivače unutar gradova.

Općenitije, nova će inicijativa ciljati na â € <"rješavanje utjecaja na oprašivače klimatske promjene, invazivne strane vrste i druge prijetnje poput biocida ili svjetlosnog onečišćenja.”

Kako bi procijenila smanjenje broja oprašivača i istražila njegove uzroke i posljedice, Komisija je primijetila da predložena inicijativa utire put za više istraživanja i nove sustave praćenja koji mogu poboljšati procjenu gubitka i kartiranje staništa.

"Smanjenje broja oprašivača predstavlja prijetnju dobrobiti ljudi i prirodi. Gubitak oprašivača potkopava dugoročnu poljoprivrednu produktivnost, dodatno pogoršavajući trend na koji utječu drugi čimbenici, posebice trenutna geopolitička situacija s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajina“, istaknula je Komisija.

Predstavljajući novu inicijativu, Komisija je naglasila da četiri od pet europskih usjeva ovise o oprašivačima. â € <"Njegov doprinos poljoprivrednoj proizvodnji EU-a procjenjuje se na najmanje 5 milijardi eura godišnje”, napisala je Komisija.

"Većina bitnih koristi koje oprašivači pružaju ostaju nekvantificirane, kao što je njihov doprinos sigurnost prehrane i zdravlje, ili za održavanje zdravlja i otpornosti ekosustava oprašivanjem divljih biljaka”, navodi se u dokumentu.

Pozivajući europske građane da surađuju u podizanju javne svijesti, Komisija će također podržati zemlje članice koje definiraju nacionalne strategije oprašivača u skladu s novom inicijativom.

Ažuriranje propisa dolazi nakon nekoliko drugih europskih strategija za zaštitu oprašivača, kao što je Platforma EU za biološku raznolikost, koja uključuje mjere i ciljeve usmjerene na zaštitu oprašivača. Povjerenstvo je novu inicijativu uvrstilo iu Zakon o obnovi prirode koji je predstavljen prošlog lipnja. Prema tom zakonu, nacionalne strategije za zaštitu oprašivača moraju biti uključene u šire nacionalne planove obnove svake zemlje.

• Pritisnite bilješku
• Europske unije