International cijene maslinovog ulja očekuje se značajan pad u 2025.
Prema Deoleu, najvećoj svjetskoj punionici maslinovog ulja, izazovi koji dovode cijene do rekordnih visina stalno se smanjuju.
Kompanija predviđa da će globalna nestašica maslinovog ulja uskoro prestati, kao Španjolska je prognozirana proizvesti između 1.3 i 1.5 milijuna tona u usjevnoj godini 2024/25.
Vidi također:Izvršni direktor tvrtke Deoleo North America kaže da je održivost ključna za rast sektora maslinovog uljaOsim toga, proizvođači u Portugal i Grčka predviđaju snažne prinose.
Izvan EU, veliki proizvođači maslinovog ulja kao što su Turska i Tunis se također pripremaju za znatnu žetvu, pri čemu se predviđa da će proizvodnja Tunisa doseći između 340,000 i 350,000 tona.
U ovom kontekstu, Talijanski proizvodirs' razočaravajuća žetva očekuje se da će imati samo marginalan utjecaj na globalnu proizvodnju maslinovog ulja.
Obraćajući se CNBC, službenik Deolea priznao je da napetosti u okruženju ekstra djevičansko maslinovo ulje cijene nisu u potpunosti pale.
"Međutim, izgledi su pozitivni za naredne mjesece, budući da se očekuje da će se tržište početi stabilizirati i da će se postupno vratiti u normalu kako nova žetva napreduje i ponuda se povećava”, rekao je Miguel Ángel Guzmán, glavni prodajni direktor Deolea.
Guzmán je predvidio da će cijene maslinovog ulja pasti na otprilike 5 eura po litri, u usporedbi s 9 eura koliko je nedavno viđeno na glavnim tržištima.
Dušan Kaljević, izvršni direktor Filippo Berio North America, podijelio je sličnu prognozu za a nedavni intervju s Olive Oil Times.
"Ako se nakon prva dva mjeseca žetve potvrdi brojka od 3.2 milijuna metričkih tona, očekujem da će cijena u siječnju pasti ispod 5 eura”, rekao je.
Analizirajući nedavne trendove cijena, Međunarodno vijeće za masline (IOC) izvijestio da je samo u Italiji u listopadu zabilježen rast cijena.
Točnije, u Bariju su cijene maslinovog ulja porasle za 5.2 posto na 915 eura za 100 kilograma u usporedbi s prošlom sezonom — znatno iznad prosjeka od 2011 eura od 2023. do 484. godine.
Nasuprot tome, cijene u Jaénu, u Španjolskoj, pale su za 9.3 posto na 732 eura za 100 kilograma u usporedbi s prosjekom od 2011 eura od 2023. do 345.5. godine.
Slično tome, u Chaniji u Grčkoj cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja pale su za 13.6 posto na 665 eura za 100 kilograma, u usporedbi s prosječnih 326.4 eura u prethodnih 12 godina.
U svom listopadskom kratkoročnom izvješću o izgledima za poljoprivredu, Europska komisija je rekla da bi izvoz maslinovog ulja iz EU-a mogao zabilježiti snažan odboj ako cijene padnu tijekom tekuće sezone.
Međutim, visoki troškovi proizvodnje nastaviti podizati cijene u mnogim proizvodnim regijama i ostati ključni čimbenik u određivanju konačnih prodajnih cijena potrošača.
"Nakon što smo apsorbirali znatna povećanja u posljednje tri godine, sada svjedočimo stabilizaciji troškova obrade,” Giampaolo Farchioni, vlasnik i upravitelj u Farchioni Olii, Rekao je Olive Oil Times.
"Još jedan izazov leži u široko rasprostranjenom negativnom trendu potrošnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja u posljednjih 12 mjeseci, što utječe na maloprodaju, [ugostiteljstvo], posluživanje hrane i izvoz”, dodao je.
U posljednje dvije godine skok cijena maslinova ulja negativno je utjecao na potrošnju.
Potrošači su prilagodili svoje kupovne navike u nekoliko zemalja, često se odlučuju za kupnju u manjim količinama ili čak prelazak na alternative.
Mnogi uzgajivači i industrijski promatrači u Europi vjeruju učinci klimatske promjene pogoršao je nestašicu maslinovog ulja u posljednje dvije sezone.
"Ova je sezona još jedna složena sezona jer je količina maslina u Pugliji vrlo niska, kiša nije padala mjesecima, a obradivo zemljište bez navodnjavanja dat će užasne rezultate,” rekla je Lucia Di Molfetta, suvlasnica proizvođača iz Apulije. Di Molfetta Pantaleo. â € <"Cijena maslina je i dalje jako visoka, dok ovaj zadnji tjedan cijene maslinovog ulja padaju.”
"Ova sezona je još jedna sezona koju ćemo pamtiti”, dodala je. â € <"Uz takav utjecaj klimatskih promjena, vidjet ćemo još mnogo ovakvih sezona.”
Deoleo i Filippo Berio priznaju klimatske promjene kao značajan izazov za industriju.
"Identificiran je kao egzistencijalna prijetnja industriji,” rekao je Guzmán, naglašavajući potrebu da se sektor prilagodi â € <"sve neizvjesnija budućnost.”