Stručnjaci kažu da se staklenički plinovi moraju riješiti u tri godine

Skupina znanstvenika, kreatora politike i čelnika poduzeća objavila je izjavu u kojoj upozorava da se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti do 2020. godine kako bi se učinkovito borile protiv klimatskih promjena.

S tim ciljem pokrenuli su Misija 2020 uoči summita G20 koji se prošlog tjedna održao u Hamburgu. Krajnji cilj suradničke kampanje je podizanje svijesti i rješavanje potrebe smanjenja emisija stakleničkih plinova u sljedeće tri godine.

Skupinu predvodi bivša šefica UN-a za klimu Christiana Figueres koja je nadzirala pregovore o pariškom klimatskom sporazumu.

Ključna poruka izvješća je upozorenje da će, ako emisije stakleničkih plinova do 2020. ne pokažu značajan pad, biti teško ograničiti učinke klimatskih promjena u sigurnim granicama i ispuniti temperaturne ciljeve postavljene Pariškim sporazumom iz 2016. godine, tj. kako bi do 2. ograničio porast temperatura ispod 3.6 Celzijeva stupnja (2030 stupnjeva Fahrenheita).

Da bi se postigao ovaj cilj, izvješće je naznačilo šest ključnih prekretnica koje treba postići u sljedeće tri godine:

• Obnovljivi izvori energije trebali bi sve više zamijeniti fosilna goriva u svijetu kao glavni izvori električne energije i do 2020. godine činiti najmanje 30 posto svjetske opskrbe električnom energijom. Istodobno, uspostavio bi se moratorij na izgradnju novih elektrana na ugljen, a postojeće bi se zatvorile.
• Poželjni način prijevoza u većim gradovima bit će prijevoz bez emisija. Time bi se povećala uporaba električnih vozila, povećali standardi učinkovitosti za teška vozila, povećao javni prijevoz i smanjile emisije u zrakoplovnom i brodskom sektoru.
• Napori prema velikoj obnovi zemljišta i smanjenju krčenja šuma. Istodobno, poljoprivredne prakse bit će prilagođene zemlji, prehrambeni sustavi učinkovitiji, a sigurnost hrane poboljšana. Potiče se uporaba poljoprivrednih metoda i tehnologija s niskim udjelom ugljika, a trebalo bi se pozabaviti smanjenjem emisija iz stoke.
• Smanjit će se teška industrija koja koristi željezo, čelik, cement, kemikalije, naftu i plin. Oni će biti zamijenjeni alternativama s niskim udjelom ugljika.
• Zgrade i infrastruktura trebaju se dekarbonizirati, tj. Količina plinovitih ugljikovih spojeva koji se oslobađaju u građevinama smanjit će se do 2050. Zgrade će postati sve energetski učinkovitije i nove građevine građene prema nultim ili gotovo nultim energetskim standardima.
• Ulaganje u akcije koje se bave klimatskim problemima premašit će 1 bilijun USD godišnje, a sve financijske institucije sudjelovat će prema a â € <"objelodanjena tranzicijska strategija ”. To uključuje inicijative poput ulaganja najmanje 200 milijardi dolara u javne i 800 milijardi dolara u privatne resurse u klimatske akcije svake godine, povećanje sredstava za klimatske promjene i deseterostruko umnožavanje izdavanja zelenih obveznica. Ostale aktivnosti uključuju osiguravanje da institucije otkrivaju financijske rizike povezane s klimom, ukidanje subvencija za fosilna goriva, otkazivanje ulaganja u proizvodnju ugljena, nafte i plina i provedbu mehanizma određivanja cijena ugljika.

Izvještaj optimistično napominje da je postignut napredak: u posljednje tri godine svjetske emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva stagnirale su i očekuje se njihovo poravnanje. To se pripisuje kineskoj gospodarskoj transformaciji i rastu korištenja obnovljivih izvora energije širom svijeta.

Međutim, svjetske temperature dostigle vrhunac u posljednje dvije godine. 2016. je bila najtoplija zabilježena godina: rekordna temperatura za 1.1 ° C iznad predindustrijskog razdoblja zabilježena je prošle godine, što predstavlja porast od 0.06 ° C u odnosu na prethodni rekord zabilježen u 2015. godini.

Ovaj trend otkriva da još treba postići velik napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova u sljedeće tri godine kako bi se na kraju postigli pariški ciljevi.

• Izvješće o misiji 2020


• Misija 2020