Svijet
Više od 675 milijardi radnih sati izgubi se svake godine zbog prevelike vrućine i vlage, prema novom učiti s Instituta za fiziku, neprofitna.
Istraživanje potvrđuje projekcije godišnjih gubitaka radne snage daleko veće od prethodno procijenjenih, jednakih 1.7 posto globalnog (BDP-a).
Prema znanstvenicima, ti gubici najviše utječu na poljoprivredu i građevinarstvo, ali utječu na mnoge različite sektore.
Vidi također:Climate CovergaeGlobalno, gubitak produktivnosti povezan s prekomjernom toplinom iznosi 2.1 bilijuna inča kupovna moć – vrijednost valute u smislu broja dobara ili usluga koje jedna jedinica novca može kupiti. Dodali su da je 10 posto proizvodnih kapaciteta izgubljeno zbog nepodnošljivih vanjskih uvjeta rada.
Prema istraživačima, oko 30 posto tih gubitaka moglo bi se nadoknaditi pomicanjem radnog vremena i preraspodjelom u hladnije sate dana. Ipak, učinci takvih mjera prilagodbe smanjit će se kako globalne temperature nastaviti rasti.
U posljednja četiri desetljeća gubici radne snage povezani s toplinom povećali su se za najmanje devet posto, što je trend koji pokazuje kako čak i male promjene, od samo 0.5 ºC porasta prosječne globalne temperature, mogu utjecati na produktivnost rada.
Drugi učiti, objavljen u Nature Communications, pokazuje kako je izgubljena produktivnost izravno povezana s povećanim zagrijavanjem i da su potrebne daljnje mjere prilagodbe kako bi se smanjili gubici i osigurala sigurnost radnika u bitnim sektorima gospodarstva.
"Zemljina kugla se zagrijala tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Izloženost vlažnoj toplini se povećala i trudovi su već bili pogođeni,” rekao je Luke Parsons, postdoktorski suradnik i predavač na Sveučilištu Duke i koautor obje studije Olive Oil Times.
"Moguće je procijeniti gubitke radne snage zbog izloženosti vlažnoj toplini u posljednjih 40 godina i kako su se ti gubici mijenjali u različitim regijama”, dodao je.
Vrućina i vlažna toplina predstavljaju potencijalno opasne uvjete za radnike na otvorenom jer visoke temperature u kombinaciji s visokom vlagom ometaju sposobnost tijela da se ohladi znojenjem.
To znači da farmeri i mnogi drugi radnici često moraju usporiti svoj rad i hidratizirati, ili čak prestati raditi i preseliti se na hladnija mjesta kako bi se tjelesna temperatura postupno smanjila.
Više od 70 posto globalne radno sposobne populacije – oko četiri milijarde ljudi, prema procjenama istraživača – trenutno živi u okruženjima u kojima teški gubici radne snage zbog vlažne vrućine prelaze 100 sati po osobi godišnje.
"Naše procjene gubitka radne snage ograničene su na radnike u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i građevinarstvu, ali ti sektori predstavljaju značajan udio ukupne radne snage u mnogim regijama, s približno 69 posto radnika u zemljama s niskim dohotkom koji rade u poljoprivredi i drugim primarnim sektorska zanimanja”, napisali su istraživači.
"Radnici na mnogim lokacijama već zaustavljaju rad u najtoplijem dijelu dana jer je previše neugodno raditi ili lokalni propisi zahtijevaju da se posao zaustavi ako postane prevruće”, dodao je Parsons.
"Premještanje rada u hladnije dijelove dana jedna je od potencijalnih strategija prilagodbe”, rekao je. â € <"Međutim, pokazujemo da kako se zemaljska kugla zagrijava, najhladniji sati u danu također postaju topliji, tako da ova strategija prilagodbe postaje manje učinkovita sa svakim stupnjem globalnog zagrijavanja.”
"Fokus našeg istraživanja nije bio na drugim metodama prilagodbe, ali [te] mogu uključivati odgovarajuću hidrataciju radnika, pauze za odmor u hladu, različite vrste odjeće koja štiti radnike od sunca ili im omogućuje učinkovitije hlađenje, mehanizaciju rada , premještanje najintenzivnijih poslova u hladnije sate dana, premještanje posla koji izlaže radnike izravnom suncu u hlad i aklimatizaciju na toplinu”, nastavio je.
Prema istraživačima, gubici produktivnosti rada zbog smanjenja stope rada mogu iznositi od 250 do 275 milijardi eura godišnje na globalnoj razini.
Većina tih gubitaka događa se u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, na geografskim širinama gdje se poljoprivredni i građevinski radnici često nalaze na radnom mjestu u nesigurnim uvjetima.
"U nadolazećem stoljeću zagrijavanje planeta potaknuto ljudima gurnut će mnoge regije na niskim geografskim širinama još dalje u neugodne i nesigurne uvjete za rad na otvorenom, pri čemu će se izloženost toplini povećavati relativno linearno kao funkcija globalnih temperatura”, napisali su istraživači.
Vidi također:La Niña se vraća, donosi kišu i sušu drugu godinu zaredomIstraživanje pokazuje kako se najveći gubici radne snage po glavi stanovnika javljaju u Kataru, s 354 izgubljena sata po osobi u usporedbi s globalnim prosjekom od 81 izgubljenog sata po osobi od 2001. do 2020. godine.
Studija je predviđala da će gubici u Kataru nastaviti rasti brže od globalnog prosjeka za svaki stupanj porasta temperature Celzijusa. Uz povećanje od samo 1 ºC, globalni prosjek bi narastao na 134 sata po osobi, dok bi gubici Katara narasli na 530 sati po osobi.
"Izloženost vlažnoj toplini i povezani potencijalni teški gubici radne snage povećali su se u južnoj Sjevernoj Americi, velikom dijelu središnje i ekvatorijalne Južne Amerike, ekvatorijalnoj Africi, jugozapadnoj Aziji, južnoj Aziji, jugoistočnoj Aziji i dijelovima Oceanije”, rekao je Parsons.
Istraživanje pokazuje kako bi globalni prosječni gubitak dosegao 212 sati po osobi s porastom od 2 °C i 457 sati s porastom od 4 °C.
Kako bi bolje razumjeli nove izazove povezane s utjecajem topline na gubitak radne snage, znanstvenici su rekli da je potrebno provesti više istraživanja.
"Iako su izloženost vlažnoj toplini i njezin utjecaj na produktivnost radnika važni, naše znanje o tome kako radnici na određenim lokacijama i situacijama reagiraju na izloženost toplini je ograničeno”, rekao je Parsons.
Istraživač Sveučilišta Duke također je naglasio kako mnogi istraživači koriste trenutne podatke â € <"oslanjati se na prethodne studije poljoprivrednih radnika i rudara koje su mjerile koliko je produktivnosti rada izgubljena kada su radnici bili izloženi različitim razinama topline i vlage.”
"Opseg i distribucija utjecaja vlažne topline na gubitak radne snage ukazuju na značajne rizike za otpornost i dobrobit radnika na otvorenom, kao i obitelji koje se oslanjaju na te radnike za svoj život”, zaključili su znanstvenici. â € <"Sposobnost radnika da zarađuju u sigurnim radnim okruženjima važna je za borbu protiv globalnog siromaštva, rješavanje klimatske otpornosti kućanstava i za nacionalni ekonomski razvoj.”
Više članaka o: poljoprivreda, klimatske promjene
Prosinca 19, 2023
Konferencija o klimi COP28 završila s mješovitim rezultatima
Svjetske nacije složile su se odmaknuti se od nafte i drugih fosilnih goriva, međutim, bez jasne obveze potpunog postupnog ukidanja fosilnih goriva kao izvora energije.
Studenoga 21, 2023
Agronomske i makroekonomske sile koje stoje iza cijena maslinovog ulja u Italiji
Unatoč očekivanom oporavku proizvodnje u Italiji, cijene će vjerojatno ostati visoke. Poljoprivrednici će se morati prilagoditi novoj stvarnosti.
Siječnja 29, 2024
U potrazi za hladnoćom: hladne noći potrebne za stabla maslina u Grčkoj
Nakon što su topli periodi desetkovali njihove žetve, proizvođači u Grčkoj ovaj se put nadaju niskim temperaturama tijekom kritičnih faza rasta.
Siječnja 2, 2024
Corto se kladi na masline kao usjev budućnosti u promjenjivoj dolini Sacramenta
Dok se Kalifornija suočava s utjecajima klimatskih promjena, sve većim troškovima rada i nedostatkom radnika, predsjednik Corto Olive Cliff Little vjeruje da je sadnja više maslina rješenje.
Travnja 12, 2024
Maslinarstvo počinje puštati korijene u srednjoj Europi
Kako klimatske promjene čine zime u srednjoj Europi blažim i sušnijim, poljoprivrednici u Austriji i sjeveroistočnoj Hrvatskoj počinju saditi masline.
Kolovoz 14, 2023
Najsuvremenije upravljanje navodnjavanjem dovodi do povećanja prinosa u Kaliforniji
Kako bismo izdržali klimu koja se mijenja, najvažniji su novi pristupi za upravljanje i optimizaciju navodnjavanja.
Lipnja 6, 2023
Rekordne temperature ugrozit će globalnu opskrbu hranom, upozoravaju znanstvenici
Očekuje se da će područje Sredozemlja iskusiti opsežne posljedice porasta temperatura i promjene obrasca padalina.
Kolovoz 14, 2023
Neviđena vrućina izaziva nove šumske požare diljem Grčke
U šumskim požarima diljem zemlje izgorjelo je oko 4,500 hektara maslinika. Vlada obećava pomoć, ali poljoprivrednici žele nešto drugo.