Unesite ključne riječi i pritisnite Go →

Očekuje se porast globalnih temperatura za 2ºC do 2030.

Prema novom izvješću WMO-a, globalne temperature će porasti za 2 °C do 2029. godine, s učestalošću porasta od 1.5 °C+ godina i potencijalom za neviđenih 2 °C godina.
Napisao Daniel Dawson
3. lipnja 2025. 15:07 UTC
Rezime Rezime

Novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije predviđa da će globalne temperature porasti za gotovo 2 ºC u odnosu na predindustrijske razine do kraja desetljeća, s velikom vjerojatnošću da će premašiti 1.5 ºC u sljedećih pet godina. Izvješće upozorava da će svaki stupanj zagrijavanja potaknuti ekstremne vremenske događaje i negativne utjecaje na gospodarstva, ekosustave i svakodnevni život.

Prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije, predviđa se da će globalne temperature do kraja desetljeća porasti za gotovo 2 °C u odnosu na predindustrijske razine. prijaviti.

WMO predviđa da bi prosječne godišnje globalne površinske temperature za svaku godinu između 2025. i 2029. mogle porasti između 1.2 °C i 1.9 °C iznad prosjeka od 1850. do 1900. godine.

Izvješće je nadalje predvidjelo da postoji 80 posto šanse da će jedna od sljedećih pet godina premašiti 2024. najtoplija godina zabilježenih vrijednosti, i 86 posto šanse da će barem jedna godina prijeći 1.5 °C iznad predindustrijske razine.

Vidi također:Vijeće za masline testira plan za pomoć uzgajivačima maslina u prodaji ugljičnih kredita

Znanstvenici iz programa Copernicus, jedinice za promatranje Zemlje svemirskog programa Europske unije, potvrdili su u siječnju da su prosječne globalne temperature površine dosegle 1.6 °C iznad predindustrijskih razina u 2024. godini.

Klimatski znanstvenici upozorili su da će vjerojatno biti pokrenuto više prekretnica Zagrijavanje od 1.5°C, uključujući kolaps ledenih ploča, promjene u oceanskim strujama, gubitak bioraznolikosti i topljenje permafrosta

""Ova najnovija predviđanja sugeriraju da smo vrlo blizu tome da nam porast temperature od 1.5 °C postane uobičajena pojava", rekao je Adam Scaife, voditelj dugoročnih prognoza u Met Officeu, nacionalnoj meteorološkoj i klimatskoj službi Ujedinjenog Kraljevstva.

"Imali smo jedan 2024., ali sve su učestaliji i vidjet ćemo ih još”, dodao je. â € <"Ovo su šokantne statistike, a sada čak postoji i mogućnost, i to je prvi put da smo ikada vidjeli takav događaj u našim računalnim predviđanjima, od godine s porastom temperature od 2ºC, što bi bilo potpuno neviđeno.”

WMO je upozorio da svaki stupanj zagrijavanja potiče toplinske valove, obilne kiše, intenzivne suše, topljenje leda i ledenjaka, zagrijavanje oceana i porast razine mora.

Toplinski valovi u južnoj španjolskoj regiji Andaluziji u svibnju 2022. i 2023. uglavnom su bili odgovorni za uzastopne povijesno siromašni žetve u regiji s najvećom proizvodnjom maslinovog ulja na svijetu, što doprinosi rekordno visokim cijene maslinovog ulja od prethodnih nekoliko godina.

WMO je nadalje predvidio da će Arktik, koji je dosegao Rekordan temperatura od 38 ºC u 2020. godini, zagrijavala bi se tri i pol puta brže od globalnog prosjeka tijekom sljedećih pet godina, uz značajno topljenje morskog leda u susjednim morima. 

U zasebnom izvješću objavljenom u travnju od strane Copernicusove službe za klimatske promjene utvrđeno je da je Europa zagrijavanje brže stope nego globalni prosjek. 

"Ovo izvješće ističe da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i da doživljava ozbiljne posljedice ekstremno vrijeme međutim klimatske promjene", rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

WMO je također prognozirao povećane ljetne oborine u nekim regijama, uključujući Sahel, sjevernu Europu, Aljasku i sjeverni Sibir, uz suše uvjete u bazenu Amazone.

""Upravo smo doživjeli deset najtoplijih godina u povijesti mjerenja", rekao je Ko Barrett, zamjenik glavnog tajnika WMO-a. â € <"Nažalost, ovo izvješće WMO-a ne daje znakove predaha u nadolazećim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog utjecaja na naša gospodarstva, naš svakodnevni život, naše ekosustave i naš planet. 

""Kontinuirano praćenje i predviđanje klime ključno je kako bi se donositeljima odluka pružili znanstveno utemeljeni alati i informacije koje će nam pomoći u prilagodbi", dodala je.


Oglas
Oglas

Vezani članci