Maslinovo ulje i tablica za uvoz stolnih maslina

Uvoz maslinovog ulja na osam najvećih svjetskih tržišta pao je za gotovo 21 posto u prva četiri mjeseca uroda 2021./22., u odnosu na isto razdoblje prethodne. Ukupno je uvoz dosegao 180,146 tona.

Stolna maslina uvoz je također pao za 14 posto na pet najvećih tržišta, dosegnuvši 137,403 tone.

Prema posljednjim podacima koje je objavio Međunarodno vijeće za masline (IOC), Sjedinjene Američke Države, najveći uvoznik maslinovog ulja, prijavio je pad od 14.5 posto u prvim mjesecima uroda 2021./22., koja počinje u rujnu.

No, najznačajniji pad uvoza maslinovog ulja zabilježen je u Kanadi (-40 posto), Brazilu (-27 posto) i Rusiji (-23 posto). Bez obzira na rekordna potrošnja lani je i australski uvoz pao za 8.5 posto.

S druge strane spektra, Kina je doživjela gotovo osam posto porasta uvoza maslinovog ulja, dok je Japan doživio znatno sporiji rast od samo 0.6 posto.

Uvoz u Europsku uniju podrijetlom izvan bloka od 27 članica također je pao za 45 posto.

Daleko od tekuće godine usjeva, globalni uvoz maslinovog ulja u prvim mjesecima sezone značajno je porastao u odnosu na prethodne godine.

Gledajući povijesni trend na glavnim uvoznim tržištima, Sjedinjene Države uvezle su 67,952 tone u 2015./16., daleko ispod sadašnjih 80,061 tona uvoza.

U istom razdoblju sv. Porastao je uvoz brazilskog maslinovog ulja sa 12,772 tone na 24,443 tone, a japanski je uvoz porastao sa 10,878 tona na 15,297 tona. Kineski je uvoz porastao sa 10,523 tone na 15,681 tonu.

Međutim, podaci MOO-a također otkrivaju izazove s kojima se izvoznici maslinovog ulja suočavaju na mnogim međunarodnim tržištima.

Obim uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a prati a silazni trend, sa 27,166 tona prijavljenih u prvim mjesecima biljne godine 2015./16. na sadašnjih 19,254 tone.

Većina uvoza u prva četiri mjeseca tekuće sezone dolazi iz Španjolske, jedinog velikog izvoznika koji je zabilježio rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

španjolski rastao je izvoz maslinovog ulja 5.2 posto, sa 64,764 tone u 2020/21. na 68,108 tona u tekućoj biljnoj godini. Kao rezultat toga, Španjolska ostaje vodeći izvoznik s globalnim tržišnim udjelom od 38 posto.

Zbog izazovne sezone za sektor maslina u Tunisu, najveći proizvođač u Sjevernoj Africi zabilježio je pad izvoza za 52 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Portugal i Italija također su doživjeli značajno smanjenje od 34 posto, odnosno 17 posto.

Podaci MOO-a također pokazuju da se 72 posto ukupnog uvoza maslinovog ulja odnosi na djevičansko ulje kategorija maslinovog ulja, što uključuje i jedno i drugo ekstra djevičanska maslinova ulja i djevičansko maslinovo ulje.

U međuvremenu, nedjevičanska maslinova ulja činila su 21 posto uvoza i ulje maslinove komine činila 6.6 posto.

U ovim prvim mjesecima uroda 2021./22., najrelevantnija tržišta za uvoz maslinovog ulja ostaju Sjedinjene Američke Države, koje čine 35 posto globalnih brojki, a slijede ih Europska unija sa 17 posto, Brazil (osam posto), Japan (šest posto), Kanada (pet posto), Kina (četiri posto) i Australija (tri posto).

Što se tiče uvoza stolnih maslina, MOO je izvijestio da pet tržišta predstavlja 67 posto ukupnog uvoza, pri čemu su Sjedinjene Države najrelevantniji uvoznik s 24 posto udjela.

Slijedi Brazil s 18 posto te Europska unija sa 17 posto. SAD je jedini uvoznik kojemu je ukupna brojka porasla, s 45,309 tona u prva četiri mjeseca usjeva 2020/21. na sadašnjih 46,941 tona.

Među vodećim izvoznicima stolnih maslina, Maroko je jedini koji je zabilježio povećanje količine sa prošle sezone od 17,221 tone na sadašnjih 19,756 tona. Naprotiv, najznačajniji je pad izvoza izvijestio u Egiptu (-60 posto) i Peru (-33 posto).

• Međunarodno vijeće za masline