Regeneracija tla pomaže u rješavanju krize vode, kažu stručnjaci

Posljednjih godina česte su i dugotrajne suše uzrokovale ozbiljne nestašice vode i ugrozile poljoprivrednu proizvodnju.

To se dogodilo u složenom kontekstu klimatske promjene i njezinim učincima, u čemu vodena kriza igra ključnu ulogu.

Stručnjaci posvećeni obnovi pogođenih ekosustava brzo rade na pronalaženju rješenja za održivo upravljanje vodama, istovremeno podižući svijest među ljudima i institucijama.

"U trenutnoj klimatskoj krizi sa svojim brojnim aspektima, jedno od najhitnijih pitanja je dostupnost vode,” rekao je Massimiliano Pasqui, fizičar na Institutu za bioekonomiju Nacionalnog istraživačkog vijeća (IBE-CNR).

"Općenito, u području Sredozemlja primijetili smo povišene zimske temperature i vrlo visoke temperature ne samo na vrhuncu ljeta nego iu proljeće ili jesen”, dodao je. â € <"U tom okviru, kada bismo trebali imati najveće količine padalina u jesen i zimi, nazire se pad oborina.”

Sušna razdoblja ponekad prekidaju obilne, ali intenzivne kiše gdje većina vode otječe. Ovi događaji mogu izazvati poplave pritom ne uspijevajući ublažiti sušu.

IBE-CNR Opservatorij za sušu primijetio je da nedostatak vode negativno utječe na poljoprivredni prinos i kvalitetu te izaziva degradaciju tla i dezertifikacija, utječući na kapacitet sekvestracije ugljika biljaka.

"U nekoliko mediteranskih regija učestalost jakih suša je porasla”, rekao je Pasqui. â € <"To može utjecati na rad poljoprivrednika, s posljedicama troškovi proizvodnje i tržišne trendove."

"Općenito, kriza vode ima veliki utjecaj na okoliš i društvo,” dodao je. â € <"Stoga postoji potreba za podizanjem kolektivne svijesti i, s praktične strane, primjenom odgovarajućih agronomskih praksi.”

Dok svaki građanin može odigrati važnu ulogu u provedbi ovih brzih promjena, stručnjaci se općenito slažu da treba kolektivno poduzeti širok raspon radnji kako bi se učinkovito uhvatilo u koštac s krizom vode.

"Ne postoji jedinstveno rješenje, već niz mjera koje treba planirati i provoditi na razini zajednice, s obzirom na ozbiljnost situacije s vodom na globalnoj razini,” rekao je Matteo Mancini.

Kao agronom koordinira tehničkim područjem neprofitne i nevladine organizacije Deafal koja podržava poljoprivrednike primjenom agroekologije i alata regenerativne poljoprivrede.

"Sredozemni bazen jedan je od žarišta klimatskih promjena, a maslina je među najstradalnijim i potencijalno najugroženijim kulturama na ovom području”, rekao je. â € <"Kada je u pitanju proizvodnja ulja, ovo postrojenje treba adekvatnu količinu vode, od oko 350 do 800 milimetara godišnje.”

"Imajte na umu da se godišnja količina oborina u području s ograničenom količinom oborina, kao što je Mediteran, može kretati između 400 i 800 mililitara, ali postoji rizik od daljnjeg smanjenja”, dodao je Mancini. â € <"Stoga bismo trebali razviti rješenja pri kojima se kišnica zadržava što je više moguće u tlu. Regeneracija tla može biti ključna za postizanje toga u kratkom roku.”

Istraživanja su pokazala da je tlo zdravo ključ za rješavanje isprepletene klimatske i vodene krize, pa velike međunarodne organizacije pozivaju vlade da poduzmu mjere po ovom pitanju.

Ujedinjeni narodi procijenili su da jedan kubični metar tla može pohraniti više od 250 litara vode i napomenuo da je tlo, nakon oceana, najveće skladište aktivnog ugljika.

Ipak, mogao bi uhvatiti i pohraniti više da ga ljudske aktivnosti ne degradiraju. Stoga je njegova obnova ključna jer daje brze rezultate, jeftina je, otvara radna mjesta i omogućuje ljudima da osiguraju sigurnost hrane.

"Regeneracija tla koristi ne samo poljoprivrednom sektoru, već i cijeloj zajednici,” rekao je Mancini. â € <"Svaki poljoprivrednik to može odmah početi raditi provedbom pravog agronomskog plana.”

Mancini vjeruje da je poboljšanje organske plodnosti tla povećanjem sadržaja organske tvari temeljni korak u pokretanju regenerativnog projekta.

"Organska tvar sastoji se od proizvoda razgradnje biljnih i životinjskih komponenti koje dolaze izvan tla, poput životinjskog gnoja, strništa i biljnih ostataka, maslinovog lišća, grančica i više,” objasnio je.

"Mikroorganizmi razgrađuju tu materiju, pretvarajući njen mali dio u nešto izuzetno vrijedno što se zove humus,” dodao je Mancini. â € <"Literatura kaže da jedan kilogram humusa može zadržati 20 litara vode.”

Prema podacima CNR-a i Nacionalne udruge konzorcija za upravljanje i zaštitu zemljišta i voda za navodnjavanje, sadržaj organske tvari u većini talijanskih tla iznosi dva posto, ispod čega bi mogao započeti proces dezertifikacije.

Na to je upozorio i Zajednički istraživački centar EU â € <"zapanjujućih 61 posto” europskog tla je u nezdravom stanju, podložno nekoliko vrsta degradacije, uključujući gubitak organskog ugljika.

"Organska tvar, odnosno ugljik, ima temeljnu ulogu”, istaknuo je Mancini. â € <"Pun je života jer sadrži organizme poput gljiva, bakterija, aktinomiceta i više; zadržava mineralne elemente odgovorne za kemijsku plodnost, odnosno hranu za biljke; i drži vodu. Literatura kaže da je povećanje organske tvari od jedan posto dovoljno da jedan hektar zemlje zadrži 300,000 litara više vode.”

Postoji više načina za povećanje organske tvari na farmi. Mancini je predložio da se obrada tla svede na minimum.

"Obrada tla oksidira ugljik, što rezultira većim disanjem tla,” rekao je Mancini. â € <"Disanje je prirodni proces ispuštanja ugljičnog dioksida iz tla u atmosferu.”

"Ipak, povećana oksidacija dovodi do većeg gubitka ugljika i, stoga, dugoročno gledano, plodnosti,” dodao je. â € <"Smanjenje obrade tla u voćnjaku pomaže u očuvanju i postupnom povećanju sadržaja organskog ugljika.”

Mancini je primijetio da se u nekim područjima poljoprivrednici lako mogu pronaći maslinici bez trave koje duboko oru kako bi izbjegli konkurenciju za vodu između korijenja stabala masline i korijena korova.

"Moramo uzeti u obzir da se organska tvar nakuplja u gornjem sloju tla, što se u pedologiji naziva â € <'O horizonte,' gdje â € <'O' je za â € <'organski', rekao je. â € <"Iako može doći do natjecanja, bez travnatog pokrivača, on je izložen zraku, svjetlu, vjetru i vodi te podložan degradaciji.”

"Stoga, kako bi se izbjegla konkurencija uz očuvanje zaštite, može biti korisna trakasta obrada tla, koja se sastoji od uskih traka zemlje, čak i u izmjeničnim redovima u slučaju maslinika, koji bi trebao biti lagano obrađen,” dodao je Mancini.

Prema Manciniju, drugi način povećanja organske tvari je pustiti spontani rast biljaka ili posaditi pokrovne usjeve.

Različite vrste i porodice koriste se za fiksaciju dušika – mahunarke su najčešće – jedan od najvažnijih elemenata za stablo masline i granate. Nakon odabira najprikladnijih vrsta, mogu se, prema potrebi, uzgajati u plodoredu s drugim usjevima.

"Ovim se usjevima mora pravilno upravljati kako bi se postigli najbolji rezultati,” rekao je Mancini. â € <"Istraživanje je pokazalo da metoda koju primjenjuju mnogi poljoprivrednici, a koja se sastoji od rezanja pokrovnih usjeva i zaoravanja u zemlju, nije od pomoći jer se organska tvar nakupljena tijekom rasta biljke mineralizira i gubi odmah nakon što uđe u tlo.”

"U posljednjem desetljeću Deafal i druge organizacije promovirale su drugačiju tehniku ​​koja pomaže zadržati više vlage i ugljika,” dodao je. â € <"Sastoji se od spljoštavanja pokrovnih usjeva valjkom tako da polako umiru i dehidriraju, djelujući kao prirodno malčiranje.”

Mancini je dodao da je gnojidba još jedan način unošenja organske tvari na parcelu izvana.

"U prošlosti su farmeri koristili životinjsko gnojivo, što je još uvijek odlična opcija”, rekao je Mancini. â € <"Danas možemo koristiti i kompost kojeg ima u velikim količinama, a može se proizvesti i digestirati.”

"Među nedavno razvijenim proizvodima, biougljen je vrlo stabilan oblik ugljika koji poboljšava strukturu tla,” dodao je. â € <"Ako se koriste na odgovarajući način, svi ti proizvodi pomažu značajno poboljšati zdravlje tla.”

Uz IESS projekt, Deafal i CNR-IBE procjenjuju pozitivne učinke ispaše kokoši nesilica u masliniku.

U voćnjaku su od pomoći i preživači, poput krava i ovaca, i perad, koja svojim gnojem značajno pridonosi zdravlju tla.

Na temelju proučavanja travnate i nosivosti, ovo istraživanje organizira racionalne planove ispaše kako bi se maksimizirali pozitivni učinci ove agroekološke prakse.

"Važna faza koju treba razmotriti je planiranje novog voćnjaka,” rekao je Mancini. â € <"Primjena dizajna ključne linije može biti korisna strategija za ublažavanje suše i erozije.”

Deafal i CNR-IBE studirao prednosti ovog hidrauličkog poljoprivrednog sustava. Iskorištava silu gravitacije blagih nagiba kako bi usporio otjecanje vode i rasporedio je s područja s većim rizikom od erozije prema onima s niskom postojanošću vode.

Nakon topografskog snimanja, obrazac uzgoja je dizajniran prema ključnim linijama, koje presreću tok vode uz odgovarajuće agronomsko upravljanje.

"Mnogi poljoprivrednici i agrotehničari izvještavaju o poboljšanju vode i plodnosti s ovim sustavom,” rekao je Mancini. â € <"Međutim, ti se rezultati mogu postići samo njihovim kombiniranjem s daljnjim prethodno spomenutim praksama upravljanja tlom.”

"Moramo biti svjesni da se radi o kompleksnoj krizi i da postoji potreba za nekoliko integriranih intervencija, kombinirajući različite discipline i vještine”, dodao je. â € <"Ne postoji jedinstven odgovor na postavljene izazove. Vodena kriza mora se rješavati na različitim razinama, a cijeli proizvodni sustav, počevši od kreatora politike, mora postati svjesniji i organiziraniji kako bi se učinkovito uhvatio u koštac s njom.”

• Ujedinjene Nacije