`Izvješće: Ekstremni vremenski događaji postaju gori, utječu na dostupnost hrane - Olive Oil Times

Izvješće: Ekstremni vremenski događaji postaju gori, utječu na dostupnost hrane

Lipnja 8, 2022
Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

Češće ekstremni vremenski događaji i promjenjiva klima, koja utječe na poljoprivredu i sigurnost hrane na svim kontinentima, pogoršavaju se, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).

Podaci koje je prikupio SMO i objavljeni u svojoj Izvješće o globalnoj klimi 2021 pokazati kako su ljudske aktivnosti oslobodile rekordne razine stakleničkih plinova u 2021., jedan od glavnih pokretača porasta prosječne površinske temperature.

U 2050. godini možda ćemo imati gotovo 10 milijardi ljudi za prehranu, a osiguravanje adekvatne sigurnosti hrane za sve dok suzbijanje emisija stakleničkih plinova i zaštita okoliša jedan je od najvećih izazova s ​​kojima se suočavamo.- Lev Neretin, viši službenik za prirodne resurse, FAO

Porast prosječne temperature oceana također se ubrzao 2021. WMO je procijenio da je razina oceana porasla za 10 centimetara u posljednja tri desetljeća.

Uz porast temperature i razine mora, istraživači WMO-a su dodali da ocean postaje kiseliji, dosegnuvši maksimum od 26,000 godina.

Vidi također:Studija otkriva utjecaje klimatskih promjena na španjolski maslinarski sektor

Izvješće je također pokazalo da se snježni pokrivač, pokrivač morskog leda i ledenjaci također smanjuju alarmantnom brzinom. Osim toga, WMO je upozorio da je posljednjih sedam godina bilo najtoplijih zabilježenih.

Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, nazvao je izvješće a â € <"sumorna litanija neuspjeha čovječanstva da se uhvati u koštac s klimatskim poremećajima.”

Oglas

On je na to upozorio vrijeme istječe promijeniti kurs i smanjiti barem najgore posljedice klimatske promjene.

U svojoj video poruci Guterres se usredotočio na trenutne radnje koje bi se mogle poduzeti u proizvodnji energije, koja se smatra najvećim faktorom koji pridonosi klimatskim promjenama.

Ove akcije zahtijevaju promjenu paradigme, gdje tehnologije obnovljivih izvora energije postaju bitno globalno javno dobro te se njima lakše trguje i razmjenjuje.

Šef UN-a također je zatražio raznolikiji i otvoreniji lanac opskrbe obnovljivim izvorima energije te je naglasio potrebu prestanka subvencioniranja fosilnih goriva. Povrh toga, Guterres je zatražio da se javna i privatna ulaganja u obnovljive izvore energije utrostruče â € <"prije nego što bude prekasno.”

Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, rekao je: â € <"Staklenički plinovi izazvani ljudskim djelovanjem zagrijat će planet za mnoge buduće generacije.”

"Porast razine mora, toplina oceana i zakiseljavanje nastavit će se stotinama godina osim ako se ne izmisle načini za uklanjanje ugljika iz atmosfere”, dodao je.

Prema Taalasu, ključni pokazatelji pokazuju sve veći utjecaj klimatskih promjena na stanovništvo.

"Zabilježen je gubitak i šteta od više od 100 milijardi dolara (93 milijarde eura), kao i ozbiljni utjecaji na sigurnost hrane i humanitarne aspekte zbog vremenskih i klimatskih događaja velikog utjecaja”, rekao je.

Lev Neretin, viši službenik za prirodne resurse u Uredu za klimatske promjene, biološku raznolikost i okoliš (OCB) pri Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), rekao je Olive Oil Times jer je â € <"Vremenski ekstremi jedan su od najvećih pokretača prehrambenih kriza zajedno s ekonomskim šokovima, sukobima i nesigurnošću.”

"Mali proizvođači, uključujući poljoprivrednike, ribare, šumare i stočare, okosnica su prehrambene sigurnosti, ali su i najosjetljiviji na klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike”, dodao je.

Prema FAO-u, povećanje otpornosti na klimu glavni je prioritet koji se oslanja na mnoge različite mjere kao npr â € <"proširenje proizvodnje hrane kroz klimatski pametnu agroekologiju i druge inkluzivne pristupe, jačanje sigurnosnih mreža, diverzifikaciju sredstava za život, pružanje kritičnih inputa za proizvodnju žitarica i povrća, kao i zaštitu stoke tretmanima, cijepljenjem, hranom i vodom.”

Takav pristup još je relevantniji tamo gdje je dostupnost hrane ograničena, a pristup hrani utječe na rastuće cijene.

Vidi također:Globalna poljoprivreda gubi milijarde radnih sati zbog grijanja, kaže studija

"Izgradnja otpornosti također zahtijeva svijest o klimatskim i ekološkim rizicima te učinkovito i pravodobno upravljanje tim rizicima, ne samo na razini farme, već i u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu vrijednosti”, rekao je Neretin.

"Predviđanje je ključni stup rada FAO-a na otpornosti, što je veliki korak za pomak s odgovora na katastrofu prema preventivnom i prilagodljivom djelovanju”, dodao je.

"U 2050. godini možda ćemo imati gotovo 10 milijardi ljudi za prehranu, a osiguravanje adekvatne prehrambene sigurnosti za sve dok suzbijanje emisija stakleničkih plinova i zaštita okoliša jedan je od najvećih izazova s ​​kojima se suočavamo”, nastavio je Neretin.

Nadalje je objasnio kako â € <"Sigurnost hrane nije samo količina, već i kvaliteta. Čovječanstvo se danas oslanja na tri glavne kulture: kukuruz, rižu i pšenicu.”

"To ima niz implikacija. Jedna od zabrinutosti je kontinuirani gubitak agrobioraznolikosti, što osigurava zdravu i raznoliku prehranu”, dodao je Neretin. â € <"Druga je mogućnost povećanja krize s hranom potaknute nestabilnošću tržišta i sukobima.”

U to vjeruju i OCB istraživači gubitak hrane i otpad je globalni izazov uz rastuću potražnju za životinjskim bjelančevinama i drugim namirnicama koje zahtijevaju velike resurse.

"Postojeće velike količine gubitka i otpada hrane mogle bi prehraniti oko 1.26 milijardi ljudi godišnje”, rekao je Neriten.

Trenutačno nesigurnost hrane proizlazi uglavnom iz sukoba. Između 2018. i 2021., OCB je rekao da je broj ljudi u kriznim situacijama u zemljama u kojima je sukob bio glavni pokretač akutne nesigurnosti hrane porastao za 88 posto, na nešto više od 139 milijuna.

"Poljoprivredno-prehrambeni sustavi i ruralno gospodarstvo imaju temeljnu ulogu u miru i sigurnosti, što zauzvrat osigurava trajne učinke na ljudski razvoj”, rekao je Neriten.

Istraživači FAO-a vjeruju da bi zemlje trebale ulagati u strategije prilagodbe i ublažavanja posljedica te razviti mehanizme ranog upozorenja i djelovanja kako bi se smanjila ili izbjegla šteta i gubici od katastrofa.

"Transformacija poljoprivredno-prehrambenih sustava kako bi postali učinkovitiji, uključivi, otporniji i održiviji ključno je rješenje za globalne krize: glad, pothranjenost, klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i degradaciju ekosustava, osiguravajući sigurniju, pristupačniju i zdraviju prehranu za rastuću svjetsku populaciju”, rekao je Neriten.

"Koristeći snagu znanosti, tehnologije, inovacija, bioekonomije i tradicionalnog znanja, možemo ući u novu paradigmu kako bismo osigurali da poljoprivredno-prehrambeni sustavi na globalnoj razini budu zeleni i otporni na klimu”, dodao je.

"Ali ova transformacija neće uspjeti ako nije jednaka i uključiva”, zaključila je Neriten. â € <"Mali poljoprivrednici, ribari i šumari i njihove zajednice, uključujući žene, mlade i autohtono stanovništvo, ključni su akteri i korisnici naših poljoprivredno-prehrambenih sustava.”



Olive Oil Times Video serija
Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi