Izvješće: Mediteranska poljoprivredna bioraznolikost u opasnosti

Izvješće o indeksu agrobioraznolikosti 2021. pokazuje da je raznolikost ključ za preživljavanje MedDieta u svijetu kojim sve više dominiraju monokulture i daje preporuke.
Srpanj 11, 2022
Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

Mnoge mediteranske zemlje su u opasnosti od iscrpljivanja jedne od žarišta bioraznolikosti planeta, prema novom prijaviti.

Izvješće o indeksu agrobioraznolikosti pokazalo je da trenutni pristup industrijskoj poljoprivredi u kombinaciji s klimatskim promjenama šteti okolišu i raznolikosti hrane u mediteranskom bazenu.

Gubitak raznolikosti u tim regijama potencijalno može značiti gubitak bogatstva genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.- Sarah Jones, koautorica izvješća

Ekstenzivne monokulture i zastarjele poljoprivredne prakse pokretači su trenutnih rizika iscrpljivanja.

"Ono što smo otkrili je da je raznolikost na mediteranskim tržištima hrane veća od svjetskog prosjeka, dok je doista raznolikost u proizvodnim sustavima daleko ispod potencijala,” Sarah Jones, istraživačica u Alliance of Biodiversity International i Međunarodnom centru za tropsku poljoprivredu i glavna autorica posljednjeg izvješća, rekao Olive Oil Times.

Vidi također:Svjetska banka ulaže gotovo 30 milijardi eura za poboljšanje globalne sigurnosti hrane

"To znači da mnoga gospodarstva proizvode iste usjeve, poput grožđa, maslina, kukuruza, suncokreta, te da postoji nedostatak prirodne infrastrukture unutar i oko poljoprivrednog zemljišta, kao što su živice, šume, šumski ostaci i močvare,” dodala je.

Cilj autora izvješća bio je analizirati stanje biljaka, životinja, mikroorganizama, tla i poljoprivrede u 10 zemalja koje izlaze na Sredozemno more.

Oglas

Izvješće analizira stanje agrobioraznolikosti, s obzirom na potrošnju hrane, proizvodnju i očuvanje genetskih resursa. Također je istraživao politike koje su donijeli Alžir, Egipat, Francuska, Italija, Libanon, Libija, Maroko, Španjolska, Sirija i Tunis.

Prema istraživačima, trenutni pristup dolazi iz pola stoljeća rastuće potpore intenzivnoj poljoprivredi.

"Tamo gdje su se veličine polja povećale jer su živice očišćene kako bi se olakšalo korištenje velikih strojeva, sjemenske tvrtke su potaknule poljoprivrednike da uzgajaju sorte visokog prinosa koje često zahtijevaju velike količine vode i gnojiva i nemaju hranjivu vrijednost,” rekao je Jones. â € <"Lanci vrijednosti hrane daju prednost farmama koje mogu proizvesti velike količine jednog proizvoda.”

"Problem je u tome što su ti intenzivni poljoprivredni sustavi glavni pokretač globalnog i lokalnog gubitak biološke raznolikosti, zagađenje vode i degradacija tla”, dodala je. â € <"U isto vrijeme, prehrambeni sustavi ne uspijevaju svima svugdje pružiti pristup hranjivoj, uravnoteženoj prehrani.”

Prema autorima, održavanje i poticanje raznolikosti u prehrambenim sustavima ključno je za svaku strategiju čiji je cilj učiniti prehrambene sustave održivima.

Dok je agrobioraznolikost vitalna za planet, lokacije poput Mediterana su inherentno više bioraznolikosti, što utječe na prirodnu raznolikost hrane u regiji.

U izvješću se navodi da između 15,000 do 25,000 vrsta uspijeva u mediteranskom bazenu, od kojih je 60 posto jedinstveno za to područje. Bazen se također smatra centrom bioraznolikosti za mnoge kultivirane prehrambene usjeve.

"Mediteran je jedno od tih područja, poznato kao Vavilov centri raznolikosti, i izvorište je mnogih prehrambenih usjeva, uključujući šparoge, ječam, kestene, poriluk, masline i uljanu repicu,” rekao je Jones. â € <"Gubitak raznolikosti u ovim regijama potencijalno može značiti gubitak bogatstva genetskih resursa za hranu i poljoprivredu, ograničavajući naše mogućnosti prilagodbe buduća klima te štetnici i bolesti, i čineći hranu manje šarenom, manje hranjivom, manje zanimljivom.”

"Ovaj zadnji dio može zvučati trivijalno, ali na Mediteranu je uživanje u kuhanju, jedenju i razgovoru o hrani veliki dio svakodnevnog života, tako da gubitak raznolikosti hrane također znači da riskiramo gubitak živahnog dijela naše kulture,” dodala je. .

Klimatske promjene utječu na mediteranski poljoprivredni svijet, što je reagiranje na nestašicu vode i povećanje temperature odabirom sorti usjeva i pasmina stoke koje mogu bolje proći u novoj klimi.

"Bit će potrebno puno različitih intervencija kako bismo pomogli našim prehrambenim sustavima da se prilagode klimatskim promjenama, ali donošenje boljih odluka o tome što uzgajati je temeljno,” rekao je Jones. â € <"To se odnosi na biljke koje će biti ubrane i one koje neće, ali koje mogu podržati proizvodnju na druge načine unutar farmi i u cijelom krajoliku.”

"Na primjer, malčiranje i povećanje organskog materijala u tlu ključna je strategija za uštedu vode i poboljšava zdravlje tla, ali loše je za emisije ugljika ako se organski materijali moraju transportirati izdaleka,” dodala je.

"Uzgoj biljaka koje se koriste kao malč ili njihovo nabavljanje od obližnjeg farmera puno je bolja strategija i dobro za lokalno gospodarstvo,” nastavio je Jones. â € <"To bi moglo uključivati ​​mješavinu trava i cvijeća koja ima zajedničku korist jer pomaže u održavanju oprašivača i biološkoj kontroli štetočina.”

Istraživači su otkrili da su sve analizirane zemlje donijele neke politike za očuvanje agrobioraznolikosti. Jones je naveo planove za povećanje složenosti poljoprivrednog krajolika u Alžiru, Libanonu i Italiji i strategije očuvanja divljih srodnika usjeva u Maroku i Španjolskoj.

"Nešto na čemu zemlje trebaju učiniti više je osigurati poljoprivrednicima subvencije, zajmove, obuku i osiguranje, kako bi prešli na raznoliku poljoprivredu bez kemikalija i održali je, rekla je. â € <"Poljoprivrednicima je ekonomski teško odvojiti se od intenzivnih poljoprivrednih sustava kako bi prakticirali održivije alternative, a potpora vlade stvarno pomaže.”

Korisne politike mogu uključivati ​​osiguravanje tržišta za lokalnu, nedovoljno iskorištenu, raznoliku hranu, na primjer, putem shema javne nabave u ministarstvima i školskim kantinama i kroz smanjenja poreza na hranu lokalnog porijekla i hranu koja je proizvedena na održive načine.

"Ove vrste politika moraju se dogoditi kako bi dovele do stvarnih promjena u našim prehrambenim sustavima, a promjene su potrebne posvuda bez obzira na lokaciju zemlje ili prirodne razine agrobioraznolikosti jer pojednostavljena, intenzivna poljoprivredna proizvodnja jednostavno nije održiva ni na kojoj razini,” rekao je Jones.

Izvješće daje preporuke o tome koje bi prakse i politike zemlje mogle ojačati ili primijeniti kako bi uključile agrobiološku raznolikost u svoje prehrambene sustave.

"[To] će se koristiti za poticanje rasprava na razini zemlje o političkim radnjama potrebnim za bolju integraciju agrobioraznolikosti u prehrambeni sustav i povećanje privrženosti mediteranskoj prehrani", rekao je Jones.

"Osim proizvodne strane, moramo se pobrinuti i za očuvanje banke gena i botaničkim vrtovima sve različite sorte koje bi mogle biti korisne u budućnosti jer su bolje prilagođene budućim klimama ili su otpornije na nove štetnike i bolesti koje se pojavljuju s klimatskim promjenama,” zaključila je.


Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi