Studija: Višegodišnje suše će značajno utjecati na europsku poljoprivredu ovog stoljeća 

Posljednja višegodišnja suša u Europi (od 2018. do 2020.) bila je najgori takav događaj od 1766. godine, prema nedavno objavljenom istraživanju.

Korištenje električnih romobila ističe učiti, objavljen u Zemljinoj budućnosti, zaključio je da ove suše imaju dubok utjecaj na poljoprivredu, okoliš i lokalno stanovništvo.

Istraživači su također rekli da se suše povećavaju, često se protežu i nekoliko uzastopnih godina, te da postaju sve intenzivnije.

Istraživači iz UFZ-Helmholtz Centra za istraživanje okoliša u Leipzigu, Njemačka, i Sveučilišta prirodnih znanosti u Pragu, identificirali su sušu od 2018. do 2020. kao novo mjerilo za Europu.

Rekli su da se to pokazalo â € <"Intenzitet bez presedana koji je trajao više od dvije godine, pokazujući prosječnu pokrivenost površine od 35.6 posto i prosječno trajanje od 12.2 mjeseca.”

Prema znanstvenicima, posljednja europska višegodišnja suša relevantnija je od prethodnih događaja zbog visoke površinske temperature zraka prijavljen tijekom njegovog nastanka. Istraživači vjeruju da takve temperature doprinose dokazima da klimatske promjene pogoršavaju pojave suše.

Jedna od najvažnijih karakteristika višegodišnje suše je njezin utjecaj na vegetaciju.

"Ponekad se jednogodišnje suše može održati od strane ekosustava, poput šume”, rekao je Oldrich Rakovec, istraživač u UFZ-Helmholtz centru. Olive Oil Times. â € <"Ali kada postoji ekstremni stres, budući da je ekosustav izložen višegodišnjoj suši, posljedice mogu biti oštre na vegetaciju i šume i njihovu dinamiku”

Analiza znanstvenika â € <"temelji se na karakteriziranju anomalnih uvjeta vlažnosti tla u korijenskoj zoni koji odražavaju prethodne i suvremene hidrometeorološke uvjete i predstavljaju primarni izvor vode za rast biljaka.”

Iako je prikupljeno mnogo podataka o jednogodišnjim i specifičnim pojavama suše diljem Europe, novo istraživanje izvijestilo je koliko je manje značajnih studija provedeno o učincima i dinamici višegodišnjih suša.

Istraživači su istraživali učinke suše od 2018. do 2020. na poljoprivredu, otkrivši značajan pad prinosa glavnih žitarica na europskom kontinentu: gubici do 17.5 posto za pšenicu u Njemačkoj, 20 do 40 posto gubitak kukuruza u zrnu u zapadnoj Europi i oko 10 posto gubitaka za ječam u većini zemalja.

Višegodišnje suše također su ključne za razumijevanje klimatske evolucije u globalnom scenariju koji karakterizira rastuće emisije stakleničkih plinova i sve veća pojava ekstremni vremenski događaji.

"1766. kao datum početka našeg istraživanja vrlo je praktičan jer su te godine naši švicarski kolege počeli prikupljati klimatske podatke na temelju temperature i oborina”, rekao je Rakovec. â € <"To nam je omogućilo da izgradimo hidrometeorološki model kako bismo zavirili u prošle i buduće tendencije.”

Istraživači su spomenuli i najnovije izvješće Europske komisije u kojem se novčani gubitak zbog suše procjenjuje na 9 milijardi eura godišnje. Najznačajniji dio ovih gubitaka odnosi se na poljoprivredu, zatim na energetski sektor i sektor energetike javni vodoopskrbni sustavi.

"Osim izravnih financijskih gubitaka, prirodni neto unos ugljika u ekosustavu može se dodatno značajno smanjiti uvjetima suše”, napisali su istraživači.

"Ono što nas očekuje u budućnosti jesu višegodišnje suše istog intenziteta kao i događaji od 2018. do 2020. godine, ali dugotrajnije”, dodao je Rakovec. â € <"To uvelike ovisi o tome kako će se globalno zatopljenje razvijati.”

S obzirom na trenutnu neizvjesnost o budućem scenariju globalnih emisija stakleničkih plinova, istraživači su svoje procjene temeljili na dva scenarija koja se koriste kao zajednička platforma za klimatske modele, RCP 4.5 i RCP 8.5.

Prvi se smatra stabilizacijskim scenarijem u kojem će se emisije stakleničkih plinova smanjiti i globalne temperature povećati za oko 2.4 ºC u usporedbi s predindustrijskom erom do 2100. Potonji je najgori scenarij u kojem se ne poduzimaju posebne mjere za smanjenje staklenika emisije plinova, a do 2100. temperatura bi mogla porasti za 4.3 ºC.

Koristeći scenarij RCP 4.5, najekstremnije suše u sadašnjem stoljeću mogle bi trajati i do 100 mjeseci, nekoliko puta duže od referentne suše od 2018. do 2020. U scenariju RCP 8.5, suše bi mogle trajati do 300 mjeseci.

"Dok umjereni emisijski scenarij RCP 4.5 predviđa da će najznačajniji klasteri suše pokrivati ​​do 50 posto cijele domene [europskog kontinenta], ovaj površinski opseg doseže do 65 posto na temelju scenarija visokih emisija”, napisali su istraživači.

"Cilj našeg istraživanja bio je prikupljanje i analiza podataka koji se odnose na cijeli europski kontinent, a ne davanje prijedloga o globalnim strategijama ublažavanja,” dodao je Rakovec. â € <"No, naravno, na osobnoj razini, istaknuo bih važnost mudrijih sustava upravljanja vodama i precizna poljoprivreda istinski ciljati biljku kada koristite vodu za navodnjavanje.”

"Na globalnoj razini, najrelevantnija akcija na koju se mogu sjetiti je smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova”, rekao je.

Istraživači su zaključili da se događaj suše od 2018. do 2020. treba smatrati pozivom za buđenje poljoprivrednih politika u Europi i ostatku svijeta.

"Višegodišnje suše globalni su problem”, rekao je Rakovec. â € <"Kao primjer, pogledajte Kalifornijska suša, višegodišnji događaj koji se proteže na 10 godina. A to utječe na poljoprivredu i dostupnost vode.”

• Budućnost Zemlje
• UFZ-Helmholtz centar za istraživanje okoliša