Temperature u Africi rastu brže od globalnog prosjeka

Novo izvješće pripisuje stalno rastuće temperature i klimatske promjene sve prisutnijoj suši, povećanom nedostatku vode, lošim žetvama i ekstremnijim vremenskim prilikama.
Kampala, Uganda
14. rujna 2022
Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

Površinske temperature u Africi porasle su više od globalnog prosjeka 2021., što je prošlu godinu učinilo jednom od najtoplijih zabilježenih na tom kontinentu.

Prema Izvješće o stanju klime u Africi 2021, koju je objavila Svjetska meteorološka organizacija, rastuće temperature pridonijele su toplinskim valovima, šumskim požarima, opsežnim poplavama i isparavanju jezera, što je sve predstavljalo ozbiljne posljedice za ljude, biološku raznolikost i poljoprivredu u nekoliko zemalja.

Imperativ je za kontinent da ubrza napore za uspostavljanje robusnih regionalnih i nacionalnih sustava ranog upozoravanja i klimatskih usluga za sektore osjetljive na klimu.- Petteri Taalas, glavni tajnik, WMO

Utjecaj klimatske promjene na poljoprivredu je zastrašujuća u Africi. Od 1961. stalno rastuće temperature smanjile su razvoj afričke poljoprivredne produktivnosti za 34 posto.

Prema izvješću, taj će se trend vjerojatno nastaviti s teškim posljedicama za sigurnost hrane.

Vidi također:Mediteranska poljoprivredna bioraznolikost u opasnosti, rezultati izvješća

U scenariju u kojem globalna temperatura poraste za 1.5 °C iznad predindustrijskih razina, stručnjaci vjeruju da bi zapadna Afrika izgubila najmanje 9 posto svog prinosa kukuruza, s prinosima pšenice koji će pasti između 20 do 60 posto u južnoj i sjevernoj Africi.

Istraživači su također primijetili da sjeverna Afrika, najveća regija na kontinentu za uzgoj maslina, doživljava značajniji i brži porast temperature.

Oglas

Temperature u sjevernoj Africi rasle su dvostruko brže od 1991. do 2001. nego od 1961. do 1990., i gotovo dvostruko više od globalne stope za isto razdoblje.

U Tunisu, tradicionalno najvećoj zemlji proizvođača maslina izvan Europe, ljeto 2021. bilo je najtoplije od 1950., s temperaturama koje su premašile prosjek od 1981. do 2010. za 2.65 °C.

Dva toplinska vala obavila su zemlju, s vrhuncima od 49.9 °C u Tozeuru i 50.3 ºC u Kairouanu, jednoj od najvažnijih regija u Tunisu za uzgoj maslina.

U sjevernoj Africi obrasci padalina također su bili vrlo nepravilni u 2021. Iznadprosječne količine oborina zabilježene u sjeveroistočnom Egiptu bile su popraćene ispodprosječnim oborinama u Maroku, Tunisu i sjeverozapadnoj Libiji.

Potaknut suhim vremenom, šumski požari bjesnili su Alžirom i Tunis, gdje su tisuće hektara voćaka izgubljene, a tisuće domaćih životinja uginule.

WMO je potvrdio da je učestalost ekstremnih vrućina na kontinentu u porastu, a najtopliji dani zabilježeni u posljednjih nekoliko godina.

Sigurnost hrane je ugrožena u mnogim područjima. Ljudi u nekoliko regija bili su prisiljeni napustiti svoje domove zbog ekstremni vremenski događaji, kao što su poplave u Južnom Sudanu, Nigeriji i Demokratskoj Republici Kongo. Osim sjeverne Afrike, teške suše zabilježene su u Sahelu, istočnoj Africi i na Madagaskaru.

Uz to, porast razine mora 2021. utjecao je na nizinske obalne gradove i povećao salinitet obalnih poljoprivrednih zona, ubrzavajući eroziju i pogoršavajući obalne poplave. Prema izvješću, 108 do 116 milijuna ljudi bit će u opasnosti od porasta razine mora do 2030. godine.

Znanstvenici i klimatski stručnjaci koji su autori izvješća naglasili su kako će stalni porast potrošnje vode povećati pritisak na potražnju za vodom i vodne resurse koji su ionako oskudni.

Situaciju pogoršavaju suše i toplinski valovi, za koje se predviđa da će s vremenom postati sve dulji i sve jači.

"Poremećaji u dostupnosti vode onemogućit će pristup sigurnoj vodi. Osim toga, očekuje se da će ograničena dostupnost i nestašica vode izazvati sukobe među ljudima koji se već bore s ekonomskim izazovima”, stoji u izvješću.

Podaci SMO-a pokazuju da 418 milijuna ljudi nema pristup a â € <"osnovnu razinu pitke vode”, kojoj 779 milijuna nema pristup â € <"osnovne sanitarne usluge.”

Prema izvješću, planinski ledenjaci na kontinentu nastavljaju se povlačiti. U nekoliko slučajeva, poput planine Kilimanjaro, 85 posto ledenog pokrivača izgubljeno je u prošlom stoljeću.

Nekoliko značajnih ledenjaka nestat će za nekoliko godina. Protok rijeke progresivno se smanjuje u većini zemalja.

Novo izvješće, sastavljeno u suradnji s Komisijom Afričke unije i nekoliko međunarodnih agencija, treće je u nizu i usredotočeno je na vodne resurse. Osigurao je analizu klime, identificirao hidrometeorološke događaje, utjecaje i rizike te predložio â € <"klimatske akcije” koje se smatraju ključnima za jačanje otpornosti afričkih naroda na klimatske promjene.

Prema znanstvenicima, klimatske promjene su potaknut emisijom stakleničkih plinova proizvedene ljudskim aktivnostima diljem svijeta. Međutim, afričke zemlje čine samo 2 do 3 posto tih emisija.

Na nedavnom summitu o prilagodbi Afrike u Nizozemskoj, afrički su čelnici žestoko kritizirali odsutnost čelnika iz industrijaliziranih zemalja odgovornih za veliku većinu emisija.

Prema izvješću North Africa Posta, senegalski predsjednik i šef Afričke unije Macky Sall upozorio je da klimatske promjene ne samo da zabrinjavaju â € <"sudbina Afrike... ali sudbina čovječanstva i budućnost planeta.”

Više od 83 posto nacionalnih klimatskih planova u Africi uključuje ciljeve smanjenja stakleničkih plinova, s fokusom na energiju, poljoprivredu, otpad, korištenje zemljišta i šumarstvo.

"Imperativ je za kontinent da ubrza napore za uspostavu robusnih regionalnih i nacionalnih sustava ranog upozoravanja i klimatskih usluga za sektore osjetljive na klimu kako bi se ojačala otpornost na klimu i kapaciteti prilagodbe,” napisao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, predstavljajući izvješće.

WMO procjenjuje da manje od 40 posto Afrikanaca ima pristup sustavima ranog upozoravanja za zaštitu od ekstremnih vremenskih događaja i utjecaja klimatskih promjena.



Oglas

Vezani članci

Povratne informacije / prijedlozi