UN Panel: Vrijeme ističe kako bi se spriječili najgori utjecaji klimatskih promjena

Još nije kasno da svijet djeluje i suprotstavi se utjecajima porasta globalnih temperatura, upozorili su Ujedinjeni narodi.

Najnoviji prijaviti koji je objavio Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC) usredotočuje se na to kako istraživanje, tehnologija i suradnja mogu omogućiti strategije ublažavanja protiv najgorih posljedice klimatskih promjena.

U izvješću se traži brza akcija i navodi se detaljan niz intervencija i strategija koje se mogu primijeniti kako bi se spriječio stalni porast globalnih temperatura. Također razmatra institucionalna, financijska, društvena i ekološka pitanja povezana s ovim intervencijama i strategijama.

"Imamo znanost. Imamo tehnologiju. Sada su nam potrebni koordinirani napori kako na međunarodnoj tako i na lokalnoj razini”, rekao je Rachid Mrabet, direktor istraživanja u Nacionalnom institutu za poljoprivredna istraživanja u Maroku i koautor izvješća. Olive Oil Times.

"Upravljanje i institucionalni kapaciteti su ključni. Financije su ključne. Potrebni su nam svi igrači da djeluju, od građana do industrije, do vlada i lokalnih institucija. Imamo sredstva”, dodao je.

Najnovije izvješće IPCC-a treći je dio Organizacijskog Šestog izvješća o procjeni. Prethodni dijelovi pokazali su dokaze da je a klimatska katastrofa je već u tijeku, istraživali su njegove utjecaje i kako se čovječanstvo i prirodni svijet mogu ili hoće prilagoditi.

Novo izvješće posvećeno je onome što se radi i što bi se moglo učiniti za ublažavanje klimatskih promjena, s naglaskom na uvjete koji omogućuju ublažavanje.

U bilješci, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres istaknuo je značaj ovog â € <"kritično važno” izvješće koje su izradile stotine znanstvenika iz desetaka zemalja tijekom gotovo četiri godine.

"Ovo je izvješće koje nam daje mogućnosti. Nudi strategije za rješavanje kritičnih pitanja našeg vremena”, rekao je. â € <"Kako mozemo smanjiti emisije stakleničkih plinova? Kako možemo izdvojiti ugljik? Kako zgrade, promet, gradovi, poljoprivreda, stočarstvo i energetski sektori mogu biti održiviji?”

Stručnjaci IPCC-a rekli su da rastuće emisije stakleničkih plinova (GHG) pokazuju znakove usporavanja od 2010. do 2019. u usporedbi s prethodnim desetljećem. Međutim, od 1990. godine, antropogene emisije stakleničkih plinova stalno rastu iz svih izvora uz značajno ubrzanje emisija povezanih s fosilnim gorivima.

"Postoji vrlo relevantan potencijal za ublažavanje posljedica”, rekao je Mrabet. â € <"Ono što nam treba je prijenos tehnologije s globalnog sjevera na globalni jug, koji je usporen s Covid-19 pandemija".

"Također, potrebno je financiranje, s veće svote namijenjene šumarstvu i održivu poljoprivredu”, dodao je. â € <"Moramo se nositi s mnogo različitih društvenih konteksta, gdje siromaštvo i nesigurnost hrane još uvijek dotiču milijune ljudi.”

"Moramo gledati na lokalnu kulturu, načine i društva”, nastavio je Mrabet. â € <"To moramo poštivati ​​i raditi s institucijama. Ne možemo samo ponuditi tehnologiju i mogućnosti ublažavanja bez rada na omogućavanju lokalnih uvjeta. Moramo promijeniti paradigmu.”

Ne bi li se emisije uskoro smanjile, istraživači vjeruju da će globalne površinske temperature lako premašiti 1.5 ºC u usporedbi s predindustrijskom erom.

"Ako ne djelujemo, idemo prema scenariju u kojem bi temperature mogle narasti preko 2 °C ili čak udvostručiti do kraja stoljeća”, rekao je Mrabet.

Prema izvješću, kako bi ostale unutar granice od 1.5 °C, emisije stakleničkih plinova trebale bi dostići vrhunac prije 2025., a do 2023. globalne emisije trebale bi se smanjiti za 43 posto.

Samo nulte globalne emisije omogućit će stabilizaciju globalnih temperatura, upozorili su znanstvenici. Prekoračenje 1.5 °C izložit će planet nepredvidivom stanju klimatskih ekstrema i neviđenom stresu za ekosustav.

Poljoprivreda, šumarstvo i upravljanje zemljištem činili su 13 do 21 posto globalnih antropogenih emisija stakleničkih plinova od 2010. do 2019. Vjeruje se da su upravljani i prirodni ekosustavi djelovali kao ponori ugljika u istom razdoblju, apsorbirajući oko jedne trećine svih emisija ugljičnog dioksida koje nastaju od ljudskih aktivnosti.

Prema izvješću, krčenje šuma opada, ali još uvijek čini 45 posto svih emisija u poljoprivredi, šumarstvu i gospodarenju zemljištem.

Istraživači su primijetili da ova tri sektora mogu osigurati između 20 i 30 posto globalnog ublažavanja potrebnog za dostizanje granica od 1.5 °C ili 2 °C do 2050. godine.

Zaštita i obnova šuma, tresetišta, obalnih močvara, savana i travnjaka ključni su u naporima za ublažavanje posljedica.

Potencijal za ublažavanje posljedica u poljoprivredi je ogroman, s do 4.1 gigatona ugljičnog dioksida godišnje dolazi iz upravljanja ugljikom u tlu usjeva i travnjaka, agrošumarstvo, korištenje biouglja, poboljšani uzgoj riže te upravljanje stokom i hranjivim tvarima.

"Kada razmišljamo o zemljištu, moramo uzeti u obzir i gradove koji su sve veći i veći”, rekao je Mrabet. â € <"Oni su zemlja i imaju višestruke potrebe, poput hrane. Vertikalne farme, koje su sada izvedive, mogu pomoći u ublažavanju njihovog utjecaja.”

Izvješće naglašava kako prehrambeni sustavi čine otprilike 23 do 42 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i kako oni utječu na ugljični otisak kućanstava čak i više od energije.

Prema izvješću, hrana čini 48 do 70 posto ukupnog utjecaja na vodu i zemljište. Kako potrošnja mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane raste, tako raste i ukupni utjecaj kućanstava, s obzirom na visoke emisije metana i dušikovog oksida povezane s takvom proizvodnjom hrane.

Kao rezultat toga, znanstvenici vjeruju da bi cijeli prehrambeni sustav, od proizvodnje do potrošnje, trebao doživjeti duboke promjene kako bi se ispunili klimatski ciljevi.

U izvješću se izričito traži primjena biljne prehrane, smanjenje bacanja hrane i gradnju drvetom, biokemikalijama i biotekstilom. Takve strategije bi smanjile potrebe za zemljištem, osiguravajući kritičan prostor za pošumljavanje i obnovu, a također bi smanjile emisije koje potiču porast temperature.

"Nove prehrambene tehnologije kao što su stanična fermentacija, uzgojeno meso, biljne alternative prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla i kontrolirana poljoprivreda u okolišu mogu značajno smanjiti izravne emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane”, napisali su znanstvenici IPCC-a. â € <"Ove tehnologije imaju manji udio u kopnu, vodi i hranjivim tvarima i rješavaju zabrinutost oko dobrobiti životinja.”

Izvješće ističe mjere kao što su prehrambene smjernice podržane oznakama hrane poticati nove prehrambene sustave, za koje istraživači vjeruju da bi trebali biti obvezni jer osnažuju građane i povećavaju svijest o relevantnim pitanjima kao što su dobrobit životinja i poštena trgovina.

Nastavak gubitak biološke raznolikosti čini ekosustave manje otpornim na ekstremne klimatske promjene, a to bi moglo ometati napredak potencijala za ublažavanje posljedica poljoprivrede, šumarstva i upravljanja zemljištem, dalje se upozorava u izvješću.

"Moramo raditi istovremeno na svim sektorima”, rekao je Mrabet. â € <"Poljoprivreda i hrana, naravno, ali i promet, energetika, građevinarstvo i tako dalje. Moramo promijeniti svoje ponašanje, način na koji konzumiramo hranu i trošimo energiju. Naš bi se život trebao kretati prema tome da postanemo emisijski negativni, što je suprotno od trenutne situacije s pozitivnim emisijama.”

Strategije ublažavanja za poljoprivredu, šumarstvo i upravljanje zemljištem ne primjenjuju se samo na veće zemlje, istaknuli su istraživači, budući da mnoge manje zemlje i regije, osobito s močvarama, imaju nerazmjerno visoke razine gustoće potencijala ublažavanja iz tri sektora.

Prema Guterresu, ovi nalazi i druga izvješća IPCC-a objavljena od tada COP26 u Glasgowu otvorit će put za COP27, sljedeći međunarodni summit o klimatskim promjenama koji će se održati sljedećeg studenog u Egiptu.

"Uvjeren sam da će oni biti središnji za klimatske razgovore, donošenje odluka i djelovanje na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini”, rekao je.

• IPCC
• IPCC