Šumski požari postaju sve češći i intenzivniji na globalnoj razini, otkrili su istraživači

Veliki požari će u budućnosti postajati sve češći i intenzivniji, prema a prijaviti objavili Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i neprofitna organizacija GRID-Arendal.

Korištenje električnih romobila ističe utjecaj klimatskih promjena a promjene u načinu na koji se zemljište koristi za ljudske aktivnosti dovest će do 14-postotnog povećanja ekstremnih požara do 2030. godine.

Procjene pokazuju da bi njihov broj i ozbiljnost mogli porasti za 30 posto do 2050. i 50 posto do kraja stoljeća.

"Nekontrolirani i razorni požari postaju očekivani dio naših sezonskih kalendara”, napisali su znanstvenici u izvješću. â € <"Šumski požari se javljaju na svim kontinentima osim Antarktika, a većina regija doživljava vremenske uvjete koji pogoduju izbijanju šumskog požara u nekom trenutku u godini.”

Prema izvješću, više od 30,000 ljudi umre svake godine od izloženosti požaru dimu u 43 zemlje koje su analizirali istraživači.

"Ostale vrste također plaćaju cijenu: osim razornog gubitka staništa, tinjajući dijelovi zemlje koji su ostali nakon šumskog požara razasuti su pougljenim ostacima životinja i biljaka koje mogu brzo izumirati”, napisali su znanstvenici.

Istraživači su dali nekoliko primjera goleme devastacije uzrokovane šumskim požarima, poput prošle godine u Pantanalu, najvećoj svjetskoj tropskoj močvari koja se proteže od Brazila do Bolivije i Paragvaja.

Požari u Pantanalu uništili su jednu trećinu onoga što se smatra jednim od najznačajnijih žarišta biološke raznolikosti na svijetu. Istraživači su dodali da je šansa za potpuni oporavak močvara mala.

Izvješće također predviđa šumske požare različitog stupnja tijekom vremena, ovisno o jačini emisije stakleničkih plinova bit će smanjene u narednim desetljećima.

"Do kraja stoljeća vjerojatnost katastrofalnih požara povećat će se za faktor od 1.31 do 1.57”, napisali su znanstvenici. â € <"Čak i prema scenariju s najnižim emisijama, vjerojatno ćemo vidjeti značajno povećanje požara.”

"Ne samo da šumski požari mogu smanjiti bioraznolikost, već pridonose povratnoj sprezi o klimatskim promjenama emitirajući ogromne količine stakleničkih plinova u atmosferu, potičući više zagrijavanja, više sušenja i gorenja”, dodali su.

Ekonomski gubitak uzrokovan šumskim požarima također se povećava tijekom vremena. Samo u Sjedinjenim Državama, â € <"Godišnji ekonomski teret od šumskih požara [je] između 71 milijarde i 348 milijardi dolara (65 do 318 milijardi eura).

Prema istraživačima, većina nacija ne procjenjuje štetu uzrokovanu šumskim požarima. Ipak, dodali su, â € <"situacija je svakako ekstremna; još nije beznadno.”

Šumski požari na nekoliko geografskih širina vjerojatno će imati ozbiljne ekonomske posljedice uništavanjem usjeva i poljoprivrednog zemljišta, nanoseći štetu za koju mogu potrajati godine za oporavak.

Masline su među kulturama koje su sve osjetljivije na šumske požare, koji su često uzrokovani niskom razinom vlage u tlu i obiljem suhe vegetacije uzrokovane sušom, toplinskim valovima i nedostatkom održavanja.

U relevantnim mediteranskim zemljama proizvođačima maslina kao npr Grčka, Portugal, Italy, Alžir i Turska, nedavni požari uništili su područja uzgoja maslina usko povezana s identitetom, tradicijom i prihodima lokalnog stanovništva.

Gianluigi Bacchetta, profesor biologije na Sveučilištu Cagliari u Italiji, koji nije bio uključen u izvještaj UNEP-a, rekao je Olive Oil Times da tradicionalni maslinari na Mediteranu trebaju prijeći na proaktivan pristup sprječavanju štete od šumskih požara, a ne na reaktivni pristup.

"Moramo raditi na prevenciji, što znači da se brinemo o našoj zemlji”, rekao je Bacchetta. â € <"Kada dolazi ljeto, s njegovim vrućim temperaturama i suhoćom, oni koji se brinu o maslinama trebali bi pokositi travu, ukloniti ostatke raslinja i sve materijale koji bi mogli potaknuti požar.”

Dodao je kako bi selo također trebalo stalno nadzirati u najrizičnijim sezonama, te poduzeti više aktivnosti kako bi se rizične regije čuvale na sigurnom.

"Svjedoci smo fenomena tradicijskih šumaraka koji su često napušteni”, rekao je Bacchetta. â € <"Na Mediteranu se to događa kada određeni usjevi koji su nekada donosili prihod lokalnim uzgajivačima više nisu isplativi.”

To ne samo da znači manje nadzora i mjera prevencije, već i potiče incidente, uključujući požare uzrokovane ilegalnim otpadom ostavljenim u napuštenim područjima ili šumske požare koji počinju uz rubove seoskih cesta.

Jedan od najgorih požara u novijoj povijesti na Sardiniji proširio se nakon što se automobil pokvario, zaustavio uz cestu i zapalio.

"Odatle je suha vegetacija usisala plamen i za nekoliko sati šumski požar je narastao daleko iznad svake moguće intervencije”, rekao je Bacchetta.

Potaknut vjetrovima, plamen se tri dana širio velikim područjem između Montiferrua i Planargie, zahvativši 14 općina i oštećujući povijesne maslinike.

Kada su takvi maslinici spaljeni u požaru, poljoprivrednici i agronomi moraju pričekati nekoliko mjeseci kako bi identificirali biljke koje se ne mogu oporaviti i moraju biti uklonjene, biljke koje bi mogle trebati ozbiljno obrezivanje i biljke koje bi se potencijalno mogle oporaviti.

"Čekanje je bitno jer nam to omogućuje razumijevanje što učiniti sa svakom pojedinom biljkom zahvaćenom požarom”, rekao je Bacchetta. â € <"Jednom kada je tradicionalni maslinik pogođen, eventualno uklanjanje svih izgorjelih biljaka moglo bi biti vrlo skupo i neučinkovito.”

"Dobra vijest je da ponekad biljke prežive, a zbog svog snažnog korijena, kao što se dogodilo na Sardiniji, mnoge od njih se mogu brzo oporaviti, cijepiti i vratiti u proizvodnju za nekoliko godina”, dodao je.

Međutim, kulturni, gospodarski i društveni krajolik poljoprivrednih zajednica pogođenih takvim ekstremnim šumskim požarima može biti oštećen izvan sredstava obnove i kompenzacijskih mjera.

"Ponekad požar donosi gotovo potpuno uništenje gornjih slojeva tla, što znači da je sav organski materijal u njima izbrisan ili znatno smanjen”, rekao je Bacchetta. â € <"Nakon toga, kada padne kiša, povećava štetu ispiranjem i gornjih površinskih slojeva i onih koji se nalaze ispod njih, što dovodi do velikog gubitka plodnosti.”

Što je teren nagnutiji, dodao je, to je veća šteta.

"Budući da mnogi maslinici na Sardiniji i u cijelom Mediteranu rastu na padinama, rizik za njih je još gori”, rekao je Bacchetta.

Prema izvješću UNEP/GRID-Arendal, svijet â € <"mora naučiti živjeti s vatrom.”

Institucije i lokalne zajednice moraju naučiti bolje upravljati i ublažiti rizik koji šumski požari predstavljaju za ljudsko zdravlje, biološku raznolikost, sredstva za život i globalnu klimu.

Izvješće poziva vlade da drastično promijene svoj pristup problemu, definiraju nove strategije za obnovu ekosustava i troše novac na prevenciju umjesto na odštete za pogođene.

• GRID-Arendal
• Program Ujedinjenih naroda za okoliš