Svjetski čelnici odbijaju COP29, ugrožavanje klimatskih mjera

U glavnom gradu Azerbajdžana, Bakuu, održava se jedna od najzabačenijih konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama od njezina početka 1995. godine. Predstavnici vlada i pregovarači iz gotovo 200 zemalja sastaju se kako bi razgovarali o sljedećim koracima svijeta za rješavanje klimatske promjene.

Brojni svjetski čelnici izostali su s ovogodišnjih 29^th Konferencija stranaka (COP29), protivno standardnom protokolu koji poziva čelnike da se obrate sudionicima prvih dana summita. 

Čelnici najvećih svjetskih gospodarstava, uključujući predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza i japanskog premijera Shigerua Ishibu, ne dolaze.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije koja je bila ponovno izabran za drugi petogodišnji mandat kao šef komisije, također je odsutan iz Bakua.

"To je simptomatično za nedostatak političke volje za djelovanje,” rekao je klimatolog Bill Hare iz Climate Analyticsa. â € <"Nema osjećaja hitnosti.”

U svom govoru na dan otvaranja COP29, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres nazvao je 2024. â € <"majstorski tečaj ljudskog uništenja”, dodajući da antropogene klimatske promjene potiču katastrofe diljem svijeta.

"Obitelji bježe za svoje živote prije sljedećeg udara uragana; radnici i hodočasnici padaju u nesnosnu vrućinu; poplave koje paraju zajednice i ruše infrastrukturu; djeca idu u krevet gladna dok suše pustoše usjeve,” rekao je Guterres. â € <"Sve te katastrofe, i još mnogo toga, pojačane su klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek.” 

Portugalski političar i diplomat također je primijetio da su se emisije stakleničkih plinova od tada povećale u cijelom svijetu COP28 prije godinu dana. 

Zvjezdarnica Europske unije Copernicus također je upozorila da je 2024. na putu da postane najtoplija godina, s prosječnom površinskom temperaturom planeta koja će vjerojatno premašiti o Prag od 1.5 ºC limit ove godine.

Na COP28 u Dubaiju prošle godine, sudionici su postigli neobvezujući sporazum o ukidanju korištenja fosilnih goriva za proizvodnju energije, što se smatra vodećim uzrokom klimatskih promjena izazvanih čovjekom. Također su se složili službeno uspostaviti fond za gubitke i štete za pomoć siromašnim i klimatski najosjetljivijim zemljama.

Primarni cilj ovogodišnjeg summita je povećati financiranje zemalja u razvoju za suočavanje s učincima klimatskih promjena. 

Ekonomisti su rekli sudionicima COP29 da će do 2030. siromašne nacije morati potrošiti do 1 bilijun dolara (950 milijardi eura) godišnje, učinkovito ublažavajući učinke klimatskih promjena. 

Godišnji sastanci na vrhu COP-a temelje se na ideji da su najindustrijaliziranije i najbogatije zemlje svijeta uglavnom odgovorne za antropogene klimatske promjene i da bi stoga trebale biti proporcionalno opterećene u borbi čovječanstva da se uhvati u koštac s učincima globalnog zatopljenja. 

Međutim, ne postoji univerzalno pravilo koje bi određivalo koliko svaka zemlja mora doprinijeti. Dok je većina europskih zemalja značajno pridonijela tijekom godina, druge bogate nacije, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu i Australiju, kritizirane su jer nisu mobilizirale sredstva proporcionalno veličini svojih gospodarstava. 

Osim toga, izbor klimatskog skeptika Donalda Trumpa za sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država također je bacio sumnju na razgovore COP29.

Međutim, američki izaslanik za klimu John Podesta, koji predvodi izaslanstvo te zemlje na COP29, uvjerio je sudionike summita da će se klimatske akcije SAD-a nastaviti unatoč rezultatima izbora. 

U međuvremenu, čelnici nekih od najugroženijih zemalja na klimatske promjene, poput Papue Nove Gvineje, bojkotirali su COP29, navodeći kao razlog sporost reagiranja bogatih zemalja. 

Papua Nova Gvineja, otočna država od 10 milijuna ljudi u jugozapadnom Tihom oceanu, doživljava ekstremno visoke plime i razine mora koje se dižu dvostruko brže godišnje u usporedbi sa svjetskim prosjekom. 

"Papua Nova Gvineja zauzima ovaj stav za dobrobit svih malih otočnih naroda,” rekao je premijer Justin Tckatchenko prije otvaranja COP29. â € <"Nećemo više tolerirati prazna obećanja i nerad, dok naši ljudi trpe razorne posljedice klimatskih promjena.”

• Čuvar
• Vrijeme
• RZN