Jedan sibirski grad oborio je svoj rekord za lipanj. Stalni porast temperatura u regiji igra veliku ulogu u klimatskim promjenama.
Dana 20. lipnja 2020., usred neviđenog toplinskog vala, stanica za praćenje vremena u sibirskom gradu Verkhoyansk otkrila je temperaturu od 38 ºC.
Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda (WMO) sada je potvrdila rekordnu temperaturu za regiju, premašivši prosječnu temperaturu za lipanj za 18 ºC.
Ovaj novi arktički rekord jedno je od niza zapažanja prijavljenih WMO Arhivu vremenskih i klimatskih ekstrema koji zvone na uzbunu o našoj klimi koja se mijenja.- Petteri Taalas, gdneral-tajnik, WMO
"Ako se vratite na prošlu godinu, sjetit ćete se da je bio izniman, dugotrajan sibirski toplinski val”, rekla je Clare Nullis, glasnogovornica WMO-a na konferenciji za novinare u Ženevi. â € <"Kao rezultat ovog toplinskog vala, vidjeli smo razorne i vrlo raširene požare u Sibiru i vidjeli smo ogroman gubitak leda na Arktiku na kraju ljetne sezone.”
Vidi također:Broj ekstremno vrućih dana svake godine raste, piše BBC ReportVerhojansk se nalazi na rijeci Jeni, 115 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga. Njegovi meteorološki objekti počeli su bilježiti temperature 1885. godine.
Stručnjaci SMO-a potvrdili su prijavljeni zapis nakon što su potvrdili sredstva i postupke koje je postrojenje koristilo kako bi se osigurala točna mjerenja.
Sibirski grad, zajedno s cijelom regijom, objasnio je WMO, jest â € <"ekstremno, vrlo oštra suha kontinentalna klima, vrlo hladna zima i vruće ljeto.”
Prema WMO-u, taj toplinski val i njegove posljedice odigrali su značajnu ulogu u tome da 2020. postane jedna od tri najtoplije godine dosad.
Stručnjaci WMO-a rekli su da bi se novi rekord trebao smatrati a â € <"snimak” promjenjivog globalnog scenarija. Upozorili su da bi u budućnosti mogle biti zabilježene još više temperature u arktičkom krugu, što je linija zemljopisne širine 66.5°.
Toplinski val koji je pogodio Arktik imao je jedinstvene i ozbiljne karakteristike, zbog čega je UN-ova agencija stvorila novu kategoriju za rekordne temperature.
Nova kategorija je navedena u Arhivu vremenskih i klimatskih ekstrema â € <"najviša zabilježena temperatura na ili sjeverno od 66.5°, arktičkog kruga.” Novi popis pomoći će SMO-u i drugim stručnjacima diljem svijeta da bolje prate obrasce klimatske promjene u polarnom području.
Oba pola su sada zastupljena u arhivu, koji je prvi put naveo temperaturne ekstreme na Antarktiku 2007. godine.
"U osnovi, ova istraga naglašava porast temperatura u klimatski važnoj regiji svijeta”, rekao je Randall Cerveny, izvjestitelj o klimatskim i vremenskim ekstremima za WMO.
"Kroz kontinuirano praćenje i procjenu temperaturnih ekstrema, možemo ostati upoznati s promjenama koje se događaju u ovoj kritičnoj regiji svijeta”, dodao je.
Vidi također:Olive Oil Times Anketa: Klimatske promjene najveća briga za proizvođačeProšlog srpnja WMO je prepoznao i potvrdio novu rekordno visoku temperaturu na Antarktiku: 18.3 °C, o čemu je 6. veljače izvijestila meteorološka postaja Esperanza u Argentini.
Još viša temperatura – 20.7 °C zabilježena je na otoku Seymour – ali WMO nije potvrdio mjerenje koje je provela automatizirana stanica za praćenje permafrosta.
Tijekom istrage o antarktičkom zapisu, stručnjaci su to utvrdili â € <"veliki sustav visokog tlaka na tom području stvorio je föhn uvjete, vjetrove s nagiba koji su proizveli značajno površinsko zagrijavanje i rezultirali lokalnim zagrijavanjem i na stanici Esperanza i na otoku Seymour.”
Slični fenomeni u prošlosti također su proizveli rekordne temperaturne scenarije u tom području.
Prema WMO-u, oba pola se zagrijavaju brže od globalnog prosjeka. Vjeruje se da je trenutni tempo porasta temperature na Arktiku otprilike dvostruko veći od globalnog prosjeka.
"Ovaj novi arktički rekord jedno je od niza zapažanja prijavljenih Arhivu vremenskih i klimatskih ekstrema WMO-a koji zvone na uzbunu o našoj klimi koja se mijenja”, zaključio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Više članaka o: klimatske promjene, okolina
Kolovoz 15, 2023
Farme suočene s prirodnim ograničenjima igraju ključnu ulogu u europskoj poljoprivredi
Farme koje se suočavaju s prirodnim izazovima manje su isplative od konvencionalnih, ali igraju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i krajolika.
Prosinca 4, 2023
COP28 klimatski summit počinje usred napetosti
Konferencija o klimi COP28 u Dubaiju izazvala je kontroverze oko uloge naftnih i plinskih kompanija u pregovorima.
Lipnja 5, 2023
Malo nade za uzgajivače dok kiša pada u Andaluziji
Za mnoge proizvođače u južnoj Španjolskoj, premalo kiše palo je prekasno, s očekivanjima još jedne loše žetve. Ipak, kiša je opravdala očekivanja.
Siječnja 29, 2024
Stručnjaci predviđaju veće promjene između kišnih i sušnih godina u Kaliforniji
Ulaganje u infrastrukturu i tehnike upravljanja može pomoći maslinarima da zaštite usjeve od poplava i sačuvaju vodu za suše.
Studenoga 20, 2023
Potrebe za osiguranjem za uzgajivače maslina mijenjaju se s klimom
Troškovi pokrivanja maslinika rastu jer klimatske promjene čine Europu sve toplijom i sušnijom. Poljoprivrednici mogu usvojiti neku tehnologiju za pomoć.
25. rujna 2023
Šef EU obećava strateški dijalog s poljoprivrednicima
Unatoč obećanju, analitičari ističu da Ursula von der Leyen u svom govoru nije izrazila jasnu namjeru da potakne inicijative EU-a o održivosti i klimatskoj neutralnosti.
Siječnja 16, 2024
Čelnik IOC-a fokusiran je na širenje uzgoja, borbu protiv klimatskih promjena
Direktor Međunarodnog vijeća za masline, Jaime Lillo, kaže da je budućnost proizvodnje maslinovog ulja izvan Mediterana.
Lipnja 13, 2023
Populacije ptica u Europi ugrožene intenzivnim uzgojem, rezultati studije
Uklanjanje staništa i plijena te sve veća upotreba gnojiva, pesticida i herbicida pridonijeli su dramatičnom smanjenju ptičjeg svijeta u Europi.