Staklenički plinovi na rekordnim razinama, Izvješća WMO-a

Svjetske meteorološke organizacije (WMO) najnoviji Bilten stakleničkih plinova otkriva da staklenički plinovi u atmosferi nastavljaju rasti i dosegli rekordno visoku razinu.

Razine ugljičnog dioksida (CO2), metana i dušikovog oksida sada su daleko iznad predindustrijske razine. Nažalost, ovaj uzlazni trend ne pokazuje znakove preokreta i globalne temperature kao rezultat toga rastu.
Vidi također:Olive Oil Produkcija vraća okolišu više nego što treba

"Znanost je jasna. Bez brzog smanjenja CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve razornije i nepovratne utjecaje na život na Zemlji. Prozor mogućnosti za akciju gotovo je zatvoren ”, upozorio je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a u priopćenju za tisak 20. studenog. â € <"Posljednji put je Zemlja imala sličnu koncentraciju CO2 prije 3 do 5 milijuna godina, kada je temperatura bila za 2 - 3 ° C toplija, a razina mora bila je 10 - 20 metara viša nego sada “, dodao je Taalas.

Bilten stakleničkih plinova WMO-a izvještava o koncentraciji stakleničkih plinova u atmosferi, tj. Koncentraciju plinova koji ostaju u atmosferi nakon što približno polovina apsorbira ocean i biosfera (po jedna četvrtina).

Autori ovog izvješća UN-ove agencije su meteorološki stručnjaci i istraživači čiji se zaključci temelje na promatranjima WMO Global Atmosphere Watch Programma koji nadzire i analizira stakleničke plinove na temelju podataka dobivenih iz 53 zemlje.

Izvještaj otkriva da su 2017. razine ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina u atmosferi, dosegle globalni prosjek od 405.5 dijelova na milijun, 146 posto predindustrijske ere. Četrdeset posto metana koji se apsorbira u atmosferu potječe iz prirodnih izvora, dok je 60 posto umjetna proizvodnja i rezultat je uzgoja stoke, uzgoja riže, fosilnih goriva, odlagališta otpada i spaljivanja biomase.

Što se tiče razine metana u atmosferi, ona je u 1,859. bila na 2017 dijelova na milijardu i na 257 posto predindustrijske razine.

Dušikov oksid je još jedan staklenički plin koji proizvode prirodni (60 posto) i umjetni (40 posto) elementi poput upotrebe gnojiva, industrijskih procesa i sagorijevanja biomase. U 2017. godini koncentracija ovog plina u atmosferi bila je 329.9 dijelova na milijardu, 122 posto predindustrijske razine.

Ova tri staklenička plina zadržavaju toplinu u atmosferi, što je fenomen koji dovodi do toga klimatske promjene, porast razine mora, ekstremni vremenski obrasci i zakiseljavanje oceana - smanjenje pH oceana zbog povećanog CO2 u atmosferi. Rast razine stakleničkih plinova pripisuje se industrijalizaciji, upotrebi fosilnih goriva, intenzivnoj poljoprivredi i krčenju šuma.

Izvještaj također otkriva da je ilegalna kemikalija pod nazivom CFC-11, zabranjena 1987. godine Montrealskim protokolom, još uvijek u uporabi. Ovaj klorofluorougljik je ujedno i staklenički plin koji uništava stratosferski ozonski sloj. U posljednjem desetljeću njegova je upotreba pala, ali od 2012. taj je pad usporen za dvije trećine zbog kontinuirane proizvodnje CFC-11 u Kini, a posebno u industriji poliuretanske pjene.

Bilten WMO-a prati izvještaj Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC) objavljen u listopadu. â € <"Globalno zagrijavanje od 1.5 ° C ”ispitivalo je utjecaje globalno zatopljenje i upozorio da neto emisije CO2 uzrokovane čovjekom moraju doseći nulu do 2050. kako bi se povišenje temperature smanjilo na ispod 1.5 ° C. Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2016. postavio je za cilj ograničiti porast svjetskih temperatura na ispod 2 stupnja Celzija (3.6 stupnjeva Fahrenheita) do 2030. godine.

Oba ova važna izvješća imaju opseg za donošenje odluka tijekom predstojeće Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Katovicama u Poljskoj od 2. do 14. prosinca 2018.

Istraživanje je pokazalo da proizvodnja maslinovog ulja, koristeći prave poljoprivredne tehnike, mogu značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.

• Razina stakleničkih plinova u atmosferi dosegla je novi rekord (SMO)


• Stanje stakleničkih plinova u atmosferi na temelju globalnih promatranja do 2017. godine


• Neto skladište CO2 u mediteranskim maslinicima i breskvama