Staklenički plinovi u atmosferi nastavljaju se penjati i ne pokazuju znakove usporavanja, navodi se u izvješću Svjetske meteorološke organizacije.
Svjetske meteorološke organizacije (WMO) najnoviji Bilten stakleničkih plinova otkriva da staklenički plinovi u atmosferi nastavljaju rasti i dosegli rekordno visoku razinu.
Bez brzog smanjenja CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve razornije i nepovratne utjecaje na život na Zemlji.- Svjetska meteorološka organizacija
Razine ugljičnog dioksida (CO2), metana i dušikovog oksida sada su daleko iznad predindustrijske razine. Nažalost, ovaj uzlazni trend ne pokazuje znakove preokreta i globalne temperature kao rezultat toga rastu.
Vidi također:Olive Oil Produkcija vraća okolišu više nego što treba
"Znanost je jasna. Bez brzog smanjenja CO2 i drugih stakleničkih plinova, klimatske promjene imat će sve razornije i nepovratne utjecaje na život na Zemlji. Prozor mogućnosti za akciju gotovo je zatvoren ”, upozorio je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a u priopćenju za tisak 20. studenog. â € <"Posljednji put je Zemlja imala sličnu koncentraciju CO2 prije 3 do 5 milijuna godina, kada je temperatura bila za 2 - 3 ° C toplija, a razina mora bila je 10 - 20 metara viša nego sada “, dodao je Taalas.
Bilten stakleničkih plinova WMO-a izvještava o koncentraciji stakleničkih plinova u atmosferi, tj. Koncentraciju plinova koji ostaju u atmosferi nakon što približno polovina apsorbira ocean i biosfera (po jedna četvrtina).
Autori ovog izvješća UN-ove agencije su meteorološki stručnjaci i istraživači čiji se zaključci temelje na promatranjima WMO Global Atmosphere Watch Programma koji nadzire i analizira stakleničke plinove na temelju podataka dobivenih iz 53 zemlje.
Izvještaj otkriva da su 2017. razine ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina u atmosferi, dosegle globalni prosjek od 405.5 dijelova na milijun, 146 posto predindustrijske ere. Četrdeset posto metana koji se apsorbira u atmosferu potječe iz prirodnih izvora, dok je 60 posto umjetna proizvodnja i rezultat je uzgoja stoke, uzgoja riže, fosilnih goriva, odlagališta otpada i spaljivanja biomase.
Što se tiče razine metana u atmosferi, ona je u 1,859. bila na 2017 dijelova na milijardu i na 257 posto predindustrijske razine.
Dušikov oksid je još jedan staklenički plin koji proizvode prirodni (60 posto) i umjetni (40 posto) elementi poput upotrebe gnojiva, industrijskih procesa i sagorijevanja biomase. U 2017. godini koncentracija ovog plina u atmosferi bila je 329.9 dijelova na milijardu, 122 posto predindustrijske razine.
Ova tri staklenička plina zadržavaju toplinu u atmosferi, što je fenomen koji dovodi do toga klimatske promjene, porast razine mora, ekstremni vremenski obrasci i zakiseljavanje oceana - smanjenje pH oceana zbog povećanog CO2 u atmosferi. Rast razine stakleničkih plinova pripisuje se industrijalizaciji, upotrebi fosilnih goriva, intenzivnoj poljoprivredi i krčenju šuma.
Izvještaj također otkriva da je ilegalna kemikalija pod nazivom CFC-11, zabranjena 1987. godine Montrealskim protokolom, još uvijek u uporabi. Ovaj klorofluorougljik je ujedno i staklenički plin koji uništava stratosferski ozonski sloj. U posljednjem desetljeću njegova je upotreba pala, ali od 2012. taj je pad usporen za dvije trećine zbog kontinuirane proizvodnje CFC-11 u Kini, a posebno u industriji poliuretanske pjene.
Bilten WMO-a prati izvještaj Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC) objavljen u listopadu. â € <"Globalno zagrijavanje od 1.5 ° C ”ispitivalo je utjecaje globalno zatopljenje i upozorio da neto emisije CO2 uzrokovane čovjekom moraju doseći nulu do 2050. kako bi se povišenje temperature smanjilo na ispod 1.5 ° C. Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2016. postavio je za cilj ograničiti porast svjetskih temperatura na ispod 2 stupnja Celzija (3.6 stupnjeva Fahrenheita) do 2030. godine.
Oba ova važna izvješća imaju opseg za donošenje odluka tijekom predstojeće Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Katovicama u Poljskoj od 2. do 14. prosinca 2018.
Istraživanje je pokazalo da proizvodnja maslinovog ulja, koristeći prave poljoprivredne tehnike, mogu značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Više članaka o: okolina, klimatske promjene
Siječnja 17, 2023
Prinos maslinovog ulja u Jordanu niži od očekivanog
U Jordanu se očekuje rast ukupnog prinosa, iako bi berba 2022. mogla proizvesti manje maslinovog ulja od očekivanog.
Srpanj 18, 2022
Očekuje se da će sezona šumskih požara 2022. biti najgora u Europi
U prvih šest mjeseci 2022. hektari opožareni šumskim požarima gotovo su jednaki šteti u cijeloj 2021., a vrhunac sezone tek dolazi.
Svibanj. 4., 2022
Istraživači ponovno uvode šišmiše u andaluzijske maslinike radi borbe protiv štetnika
Nakon istraživanja u Španjolskoj i Portugalu, projekt LIFE Olivares Vivos ima za cilj ponovno uvođenje šišmiša u maslinike, donoseći učinkovitiju kontrolu štetnika i gnojidbu tla.
Siječnja 18, 2023
Cijene tuniskog maslinovog ulja nastavljaju rasti
Lokalne vlasti potvrdile su urod maslinovog ulja manji od očekivanog, što je dovelo do stalnog rasta cijena.
Srpanj 13, 2022
Olive Oil ProOčekuje se smanjenje proizvodnje u Italiji zbog suše koja je u tijeku
Nakon obećavajućeg početka 2022., s obiljem cvjetanja na stablima maslina, vrućina i suho vrijeme doveli su do značajnog pada plodova i niže berbe od očekivane.
Travnja 27, 2022
UN Panel: Vrijeme ističe kako bi se spriječili najgori utjecaji klimatskih promjena
Najnovije izvješće panela Ujedinjenih naroda upozorava da je potrebno učiniti više kako bi se ubrzao trend usporavanja emisija, posebno u poljoprivrednom sektoru.
Kolovoz 26, 2022
Očuvanje talijanskih tisućljetnih stabala
Tisućljetna talijanska stabla maslina, tihi svjedoci povijesti, dokazala su svoju otpornost tijekom vremena. Lokalne organizacije rade na njihovoj zaštiti od klimatskih promjena.
Lipnja 27, 2022
Pakistanska vlada pokreće program razvoja poljoprivrede
Nova vlada u Islamabadu nastavit će dosadašnje projekte uzgoja maslina u sklopu svoje inicijative za modernizaciju poljoprivrednog sektora.