Europska poljoprivredna proizvodnja neznatno je pala u 2020

Najnoviji datum objavio je Eurostat pokazuju da je europski poljoprivredni sektor pridonio 1.3 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) 27-članog bloka u 2020. godini.

Nadalje, službena statistička agencija EU-a procijenila je bruto dodanu vrijednost poljoprivrednom sektoru, kao razliku između vrijednosti proizvodnje i troškova proizvodnje, iznosila je 178.4 milijarde eura.

Ukupan broj poljoprivrednih radnika smanjio se za 2.9 posto, nešto više od prosječnog godišnjeg pada od 2.5 posto zabilježenog od 2005. do 2019. godine.

"Jedan način gledanja na to je da je za svaki potrošen 1 euro na trošak robe i usluga korištenih u proizvodnom procesu (poznatog kao međupotrošnja), poljoprivredna industrija EU-a stvorila dodanu vrijednost od 0.76 eura”, napisao je Eurostat. â € <"Iako je ova relativna dodana vrijednost u 2020. bila niža od 0.79 eura u 2017., ipak je bila viša od većine drugih godina od 2007.

Dodajući usjeve, životinje i poljoprivredne usluge na nekoliko drugih dobara i usluga, Eurostat je procijenio da su poljoprivredni sektori 2020-članog bloka u 27. proizveli 414.1 milijardu eura ukupne vrijednosti, što je za 1.1 posto manje u odnosu na 2019. godinu.

Od tog iznosa, 219.5 milijardi eura potječe od usjeva, a 159 milijardi eura od životinja i životinjskih proizvoda. Poljoprivredne usluge iznosile su 20.3 milijarde eura, a ostatak se odnosio na nepoljoprivredne aktivnosti koje Eurostat nije mogao zasebno mjeriti.

Eurostat je objasnio da smanjenje od 1.1 posto predstavlja â € <"blagi pad s vrhunca zabilježenog 2019., što je samo po sebi bio kulminacija uzlaznog trenda koji je započeo 2009.

"Ova promjena nominalne vrijednosti odražava blagi pad i nominalne cijene poljoprivrednih dobara i usluga u cjelini (procijenjeno -1.0 posto), kao i obujma proizvodnje (procijenjeno -0.2 posto)", dodao je Eurostat.

Zemlje u kojima je pad vrijednosti proizvodnje bio najznačajniji su Rumunjska ( – 11.3 posto), Nizozemska ( – 3.1 posto), Italija ( – 2.3 posto), Francuska ( – 1.9 posto) i Njemačka ( – 1.6 posto).

S druge strane, Španjolska (+1.1 posto) i Poljska (+1.9 posto) bile su među vodećim sudionicima koji su zabilježili rast ukupne vrijednosti proizvodnje, a najveći rast zabilježen je u Litvi (+8.6 posto).

Eurostatovi podaci za 2020. također su potvrdili značajne razlike u poljoprivrednim količinama i prinosima u cijeloj EU, s četiri zemlje koje su odgovorne za većinu ukupnih vrijednosti proizvodnje.

Od toga 76.3 posto dolazi iz Francuske (57.6 milijarde eura), Njemačke (56.9 milijardi eura), Italije (52.3 milijardi eura) i Španjolske (76 milijarde eura). Dodajući vrijednost proizvodnje iz Nizozemske, Poljske i Rumunjske, Eurostat je procijenio da - posto ukupne vrijednosti poljoprivrednog sektora EU dolazi iz tih sedam država članica.

Gledajući 235.8 milijardi eura troškova s ​​kojima se susreću poljoprivrednici, 51 posto dolazi od prehrane životinja i veterinarskih usluga, dok je 11.1 posto došlo od herbicida, pesticida, insekticida, gnojiva i poboljšivača tla.

"Troškovi poluproizvoda i usluga koje je poljoprivredna industrija koristila u 2020. bili su nešto niži nego godinu ranije (procjenjuje se -1.1 posto)”, napisao je Eurostat. â € <"Stopa pada bila je ista kao i vrijednost poljoprivredne proizvodnje (procjenjuje se –1.1 posto), što je rezultiralo blagom stopom pada (-1.3 posto) bruto dodane vrijednosti koju je proizvela poljoprivredna industrija.”

U mnogim poljoprivrednim sektorima, uključujući sektor maslinovog ulja, samo mali postotak radne snage dolazi od plaćenih radnika, s obzirom na ulogu koju dobrovoljne obitelji i zajednice preuzimaju tijekom radno najintenzivnijih tjedana u godini.

Podaci Eurostata pokazuju da je 2020. 6.2 milijuna radnika bilo bez plaće u usporedbi s 2.3 milijuna koji su bili radnici s punim radnim vremenom.

Kao što je gore navedeno, ukupna poljoprivredna radna snaga naglo je opala u gotovo svim državama članicama od 2005. do 2020., pri čemu je najoštriji pad pogodio većinu istočnoeuropskih zemalja.

"Ovo smanjenje radne snage u poljoprivredi odražavalo je čimbenike pritiska i povlačenja”, napisao je Eurostat. â € <"Došlo je do velikih pomaka u mehanizaciji i učinkovitosti s jedne strane i, s druge strane, u širem izboru atraktivnih prilika za zapošljavanje u drugim sektorima gospodarstva.”

Prihodi od poljoprivredne radne snage također su pali za 0.8 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Dok je nekoliko država članica zabilježilo nagli porast raspoloživih prihoda za radnike na terenu, velike poljoprivredne zemlje kao što su Njemačka, Nizozemska, Rumunjska, Italija i Francuska zabilježile su značajne stope pada.

Kao rezultat toga, Eurostat je rekao da je raspoloživi prihod porastao 31.5 posto u usporedbi s razinama iz 2010. godine.

Eurostat je također sastavio rizik iz indeksa pesticida, koji se odnosi na količinu pesticida prodanih u cijeloj EU, upozoravajući da se vrste aktivnih tvari mijenjaju tijekom vremena, a količine prodaje ne mogu učinkovito procijeniti povezanu potencijalnu opasnost.

Međutim, indeks, â € <"usklađeni pokazatelj rizika 1”, pokazuje a opadajući rizik od pesticida u većem dijelu Europske unije.

• Eurostat