Europa donosi kontroverznu mjeru za obnovu prirode

Novi zakon, odobren s malom razlikom, zahtijeva od država članica da uvedu mjere za obnovu dvadeset posto kopna i mora do 2030.

Aval i Needle od Etretata, Normandija, Francuska
Autor: Costas Vasilopoulos
17. kolovoza 2023. 14:15 UTC
488
Aval i Needle od Etretata, Normandija, Francuska

Europski parlament marginalno je odobrio sporni zakonski prijedlog Europske komisije za obnovu i zaštitu prirode u svojim državama članicama.

U žestokoj borbi između desnih i lijevih političkih skupina u Europskom parlamentu, novi zakon dobio je 336 parlamentarnih glasova za i 300 protiv, dok je 13 članova parlamenta (MEP) bilo suzdržano od glasovanja.

Korištenje električnih romobila ističe â € <'Zakon o obnovi prirode' temeljni je stup EU-ove Strategije bioraznolikosti do 2030., skupa preporuka usmjerenih na obnovu degradiranih ekosustava u Europi.

Vidi također:Strategija od farme do stola na udaru kritika uoči europskih izbora 2024

Prema komisiji, više od 80 posto staništa u Europi je u lošem stanju. Komisija je također primijetila da bi se svaki euro uložen u obnovu vratio između 8 i 38 eura u uslugama ekosustava.

Prema novom zakonu, provizija je okarakterizirana kao â € <"prvi sveobuhvatni zakon te vrste na cijelom kontinentu”, moraju predstaviti države članice EU-a mjere obnove prirode na najmanje 20 posto svoje zemlje i mora do 2030.

Nadalje, do 2050. mjere se moraju proširiti kako bi obuhvatile sve ekosustave kojima je potrebna obnova.

Dan prije glasovanja stotine poljoprivrednika prosvjedovalo je ispred Europskog parlamenta pozivajući europarlamentarce da odbace novi zakon. S druge strane, klimatski aktivisti, uključujući Gretu Thunberg, pozvali su europarlamentarce na usvajanje zakona.

gaćice-poslovna-europa-europa-prolazi-kontroverzna-mjera-za-obnavljanje-prirode-maslinovo-ulje-vrijeme

Glasovanje za Zakon o obnovi prirode (Europski parlament)

Odbori za ribarstvo i poljoprivredu Europskog parlamenta prethodno su odbacili prijedlog zakona. U isto vrijeme, nije uspio prikupiti potrebnu većinu u odboru za okoliš da bi krenuo naprijed.

Kao rezultat toga, i prema standardnoj proceduri, zakon je stavljen na glasovanje u parlamentu na plenarnoj sjednici s preporukom da se poništi. Ipak, uspio je dobiti odobrenje većine zastupnika u Europskom parlamentu.

"To je velika društvena pobjeda”, rekao je César Luena, zastupnik lijevog centra iz Španjolske, zadužen za prijedlog. â € <"Ovo je zakon u ime prirode. To nije zakon protiv bilo koje osobe.”

Novi prijedlog zakona naišao je na snažno protivljenje desničarskih političkih skupina Europskog parlamenta, poput Europske pučke stranke desnog centra (EPP), najveće zastupničke skupine Europskog parlamenta, i krajnje desne Grupe za identitet i demokraciju.

"Manje zemlje za poljoprivrednike, manje mora za ribare, manje aktivnosti za poduzeća i manje europskih proizvoda i radnih mjesta za naše građane”, rekla je Rosanna Conte, talijanska europarlamentarka iz grupe Identitet i demokracija. â € <"To su teške reperkusije prijedloga sadržanih u propisu prožetom ideologijom i kontraproduktivnom za samu prirodu.”

Međutim, desničarska fronta u parlamentu pretrpjela je pukotine, pri čemu su se neki članovi EPP-a odvojili od stajališta skupine i podržali predloženu uredbu.

"Ne mogu, čiste savjesti, dobre vjere, glasati protiv ovog zakona”, rekla je Frances Fitzgerald, irska europarlamentarka i potpredsjednica EPP-a. â € <"Moramo imati konstruktivan pristup.”

Europski parlament konačno se složio s ublaženom verzijom izvornog zakona, s amandmanima za uklanjanje obnove europskih tresetišta i odgodu primjene zakona dok se ne provede službena procjena europske sigurnosti hrane.

Poljoprivredni lobi Copa-Cogeca rekao je da zakon ostaje â € <"temeljno loše pripremljen, nema proračun i ostat će neizvediv za poljoprivrednike i vlasnike šuma.”

Međunarodne ekološke organizacije pozdravile su novu uredbu kao značajan korak prema zaštiti europske prirode.

"Ovo glasovanje pokazuje da još ima nade da se obnovi i uzgoji ono što je preostalo,” izjavila je Špela Bandelj, Greenpeaceova voditeljica projekta bioraznolikosti srednje i istočne Europe. â € <"Kao drugi toplinski val bez presedana zahvatio je Europu, jasno je da će nam za preživljavanje klimatskih promjena i osiguranje opskrbe hranom trebati priroda na našoj strani.”

Zatim će parlament pregovarati sa državama članicama kako bi razradili odredbe uredbe i finalizirali tekst.

Nakon što uredba stupi na snagu, od zemalja EU-a očekuje se da u roku od dvije godine Komisiji dostave nacionalne planove obnove.



Podijelite ovaj članak

Oglas
Oglas

Vezani članci