Mediteranska prehrana također dobra za okoliš

Nedavno španjolsko istraživanje zaključilo je da mediteranska prehrana nije samo zdrava već i bolja za okoliš.

Mediteranska prehrana hvaljena je kao jedna od najzdravijih dijeta na svijetu zbog velike konzumacije povrća, mahunarki, voća i maslinovog ulja te malog unosa životinjskih bjelančevina.

Nedavno istraživanje otkrilo je da prehrana koja prevladava u mediteranskim zemljama stvara mnogo manji ugljični otisak od standardne prehrane zemalja poput Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.

Studija koju je proveo tim od pet španjolskih istraživača iz kompleksa sveučilišne bolnice Huelva, Sveučilišta Jaume I u Castellonu i Sveučilišta Huelva, analizirala je sadržaj obroka koji se poslužuju u bolnici Juan Ramón Jiménez u Huelvi, na jugozapadu Španjolske. Jelovnici od 448 ručkova i 448 večera, svaki s ukupno 2,000 kalorija, analizirani su tijekom četiri godišnja doba.

Procijenjeni ugljični otisak svake od namirnica unesen je u bazu podataka posebno stvorenu za istraživanje. Na taj je način izračunat prosječni dnevni otisak ugljika od 5.08 kg ekvivalenta CO2 (CO2e), manje od američkog prosjeka koji se procjenjuje na između 8.5 kg i 8.8 kg CO2e i prosjeka u Velikoj Britaniji od 7.4 kg CO2e, za isti kalorijski unos.

Studija je zaključila da prehrana ima značajan utjecaj na emisiju stakleničkih plinova, s tim da je mediteranska prehrana povezana s manjim utjecajem na okoliš od prehrane u kojoj dominira meso.

Izvješće Ujedinjenih naroda iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) 2006. godine zaključilo je da je mesna industrija jedan od najznačajnijih čimbenika ekoloških problema te da je proizvodnja mesa odgovorna za 18 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova , više od prijevoza.

• Znanost Dnevni


• Neto doktor


• Kadulja


• Hranu i poljoprivredu