Plan za dekarbonizaciju Europe

Najavljen kao novi početak u potrazi za drastičnim smanjiti emisije stakleničkih plinova, paket Fitfor55 odobrile su vlade Europske unije nakon dugotrajnih i složenih pregovora.

Prvobitno najavljen prošle godine, novi paket ima za cilj smanjiti emisije unutar bloka od 27 članica za 55 posto do 2030. godine.

Ambiciozniji cilj sporazuma je daljnje smanjenje količine emisija tijekom vremena i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, kada će EU sekvestrirati onoliko emisija ugljika koliko je proizvela.

Jedan od najrelevantnijih aspekata sporazuma su takozvani sektorski propisi LULUCF-a, koji uključuju korištenje zemljišta, promjenu korištenja zemljišta i šumarstvo, uključujući tlo, drveće, biljke, biomasu i drvo.

Od sektora će se tražiti da postigne 310 megatona neto uklanjanja ugljičnog dioksida, što je 15 posto više uklanjanja nego što se trenutno događa.

"Svaka država članica doprinijet će pravičnim udjelom jer će cilj od -310 Mt biti raspodijeljen među njima na temelju nedavne razine uklanjanja ili emisija i potencijala za daljnje povećanje uklanjanja”, napisala je Komisija u bijeloj knjizi.

Do 2023. Komisija će također predstaviti prijedlog za ograničenje emisija koje nisu CO2 i koje proizvode poljoprivredne aktivnosti.

"Predložena uredba dovest će do klimatski neutralne hrane i proizvodnja biomase, poboljšati otpornost šuma na klimatske promjene, olakšati obnovu degradiranih ekosustava i promicati bioekonomiju korištenjem trajnih bioproizvoda, uz puno poštivanje ekoloških načela koja potiču bioraznolikost”, navela je Komisija.

Jedna od ključnih odluka novog sporazuma je središnja uloga koju zemlje članice pripisuju Sustavu trgovanja emisijama EU (ETS), tržište ugljika uspostavljen 2005. godine, a Europska komisija ga smatra kamenom temeljcem u borbi protiv klimatskih promjena. Cilj mu je kompenzirati emisije ugljika iz energetski intenzivnih industrija i sektora proizvodnje električne energije.

Srž ETS-a je načelo ograničenja i trgovine, gdje je ograničenje najveća količina emisija koju postrojenje obuhvaćeno ETS-om može proizvesti.

Ta postrojenja mogu međusobno trgovati ETS emisijskim jedinicama koje možda imaju u višku. No, na kraju svake godine riskiraju visoke novčane kazne ako njihova prava ne budu dovoljna za pokrivanje njihovih emisija.

Novim sporazumom predviđeno je jednokratno smanjenje naknada te ih se svake godine dodatno smanjuje za 4.2 posto.

Otprilike 40 posto energetskih i energetski intenzivnih postrojenja u EU trenutno radi unutar ETS-a. Do 2030. vlade zemalja članica EU vjeruju da će sektori obuhvaćeni ETS-om smanjiti svoje emisije za 61 posto.

Sektori koji nisu obuhvaćeni ETS-om, kao što su poljoprivreda, domaći pomorski promet, otpad i mala industrija, morat će smanjiti emisije za 40 posto u usporedbi s mjerenjima iz 2005. godine. Sektori koji nisu obuhvaćeni ETS-om zaslužni su za 60 posto ukupnih emisija unutar Unije.

Jedno od najkontroverznijih područja paketa je Social Climate Fund, fond EU-a vrijedan 59 milijardi eura osmišljen kako bi zaštitio ranjiva kućanstva od utjecaja troškova ugljika budući da će nove politike utjecati na cijene zgrada, prijevoza i više.

"Fond će pružiti financijsku potporu državama članicama za financiranje mjera i ulaganja utvrđenih u njihovim planovima, za povećanje energetske učinkovitosti zgrada, obnovu zgrada, dekarbonizaciju grijanja i klimatizacije u zgradama i usvajanje nulte emisije te mobilnost i prijevoz s niskim emisijama, uključujući mjere kojima se pruža izravna potpora dohotku na privremeni i ograničeni način”, napisalo je Vijeće EU-a.

Drugi aspekti sporazuma zahtijevaju da automobili proizvedeni nakon 2035. ne proizvode emisije CO2, dok će drugi propisi poticati smanjenje emisija u sektorima zrakoplovstva i pomorskog prijevoza.

Sporazum je sada na dnevnom redu Europskog parlamenta koji će raspravljati o odlukama vlada EU, predložiti eventualne izmjene paketa i potom glasovati o cijelom projektu.

"Sada imamo zajedničko stajalište o tim velikim pitanjima od Vijeća, od Europskog parlamenta, što će nam dati mogućnost da započnemo pregovore u vrlo kratkom roku. A to nam treba,” Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europska zelena ponuda, rekao je EuroNews.

"Svijet ne čeka”, zaključio je. â € <"Klimatska kriza ne čeka. Geopolitički izazovi ne čekaju, a Europa mora pokazati jedinstvo, odlučnost, globalno vodstvo.”

• Europsko vijeće
• Europska komisija
• EuroNews