Izvješće: Klima, degradacija okoliša prijete sigurnosti hrane u Europi

Europska komisija objavila je analizu različitih službi Komisije o glavnim pokretačima koji utječu na sigurnost hrane u državama članicama Europske unije.

Sigurnost hrane se definira kao â € <"kada svi ljudi u svakom trenutku imaju fizički i ekonomski pristup dovoljnoj, sigurnoj i hranjivoj hrani koja zadovoljava njihove prehrambene potrebe i prehrambene preferencije za aktivan i zdrav život.”

Analizom su utvrđeni učinci različitih čimbenika na sigurnost hrane, uključujući klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i degradacija okoliša, lanac opskrbe hranom te politički i društveno-kulturni čimbenici.

"Biofizički i ekološki pokretači ostavljaju veliki trag na tlu kao glavnom resursu EU-a za proizvodnju hrane, potičući pokrovnost zemljišta i promjene u korištenju zemljišta i tako utječući na sustave proizvodnje hrane”, navodi se u analizi izvješća Komisije.

Analiza je također otkrila druge slučajne faktore, kao što su Covid-19 pandemija i Ruska invazija Ukrajine, može značajno poremetiti proizvodnju i opskrbu hranom diljem EU-a

Izvješće je točno odredilo velika uporaba kemijskih pesticida kao značajna prijetnja obilju hrane u Europskoj uniji.

"Trenutačni poljoprivredni model s velikim ulaganjima, temeljen na kemijskim pesticidima, vjerojatno će predstavljati srednjoročnu prijetnju sigurnosti hrane zbog gubitka bioraznolikosti, vjerojatnog porasta štetočina, pogoršanje zdravlja tla i gubitak oprašivača koji su bitni za poljoprivrednu proizvodnju”, stoji u izvješću.

Izvješće o analizi nadalje procjenjuje da troškovi nastali samo degradacijom tla u EU-u iznose oko 15 milijardi eura godišnje.

Potrebna je kombinacija radnji za promicanje održivog upravljanja zemljištem i tlom koje istovremeno podupiru različite namjene zemljišta, kao što su stanovanje, poljoprivreda, proizvodnja energije i turizam, kako bi posljedice intenzivne poljoprivrede bile manje ozbiljne.

Analiza je također pokazala da južna Europa, posebice mediteranska regija, pati od nedostatka vode, zagrijavanja i dezertifikacija.

Uz klimatske modele koji predviđaju povećanje od 2 ºC do 5 ºC u nadolazećim desetljećima ako se ne poduzmu mjere ublažavanja, postoji sve veći rizik od višestrukih novih prijetnji proizvodnji hrane u tom području.

Na primjer, neprirodno vrijeme, izbijanje štetočina i invazivne strane vrste može u konačnici dovesti do nestašice proizvoda i viših cijena hrane.

Strategije kao što su poboljšanje zdravlja tla i sposobnosti zadržavanja vode, prelazak na usjeve koji manje zahtijevaju vodu i primjena sustava za navodnjavanje koji štede vodu mogli bi značajno ublažiti utjecaj klimatskih promjena u regiji.

Još jedna prijetnja sigurnosti hrane u EU-u proizlazi iz starenje poljoprivrednog stanovništva, sa samo jednim od pet voditelja poljoprivrednih gospodarstava mlađim od 45 godina i manje mladih ljudi koji ulaze u poljoprivredni posao.

Prema Komisiji, na snazi ​​su mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu industriju kontinenta i preokret pada broja poljoprivrednika u EU.

"Komisija nastoji poboljšati trenutnu razinu otpornosti poljoprivrede EU-a što je više moguće koristeći različite pristupe i alate", rekao je izvor iz Europske komisije Olive Oil Times.

"Strategija prilagodbe EU-a, Uredba LULUCF [skupina obvezujućih obveza za smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi i šumarstvu] i novi EU Zajednička poljoprivredna politika (CAP) su instrumenti koji mogu potaknuti rješenja za prilagodbu i poboljšati otpornost poljoprivrednog sektora na klimatske rizike”, dodao je izvor.

"Kako bi se ojačala otpornost naših poljoprivrednika, novi ZPP ima za cilj osigurati pošten prihod za poljoprivrednike, poboljšati položaj poljoprivrednika u prehrambenom lancu, potaknuti klimatske akcije (uključujući mjere prilagodbe), podržati generacijsku obnovu i poticati znanje i inovacija”, nastavio je izvor.

U izvješću se navodi da je primjena tehnologije u poljoprivrednom sektoru EU-a također ključna za osiguranje visokih rezultata u proizvodnji hrane uz minimalan utjecaj na prirodne resurse.

Nova tehnološka rješenja mogla bi poboljšati dostupnost opskrbe hranom povećanjem produktivnosti, smanjenjem gubitaka usjeva i povećanjem sigurnosti hrane.

Međutim, klimatske promjene mogle bi promijeniti obrasce uzgoja, uglavnom u zemljama južnog Sredozemlja.

"Iako je izuzetno teško ispravno procijeniti vjerojatnost pomaka u uzgoju određenih usjeva, sigurno je da klimatske promjene utječu na europsku poljoprivredu i zahtijevaju prilagodbu poljoprivrednih sustava i poljoprivrednika”, rekao je izvor.

Izvor je dodao da se očekuje pad produktivnosti usjeva u južnoeuropskim regijama i porast na sjeveru. Istovremeno, češće ekstremni vremenski događaji uzrokovat će raštrkane i štetne učinke diljem Europe.

"Povećanje temperature i povezano produljenje vegetacijske sezone čine širenje uzgoja prema sjeveru mogućih određenih godišnjih i trajnih usjeva, čime bi se potencijalno povećao prinos usjeva”, rekla je Komisija.

"S druge strane, može otežati uzgoj određenih usjeva u drugim regijama ili rezultirati značajnim smanjenjem prinosa zbog toplinskog stresa”, dodaje se.

"Nedavno istraživanje pokazalo je da će se pojava ekstremnih događaja povezanih s klimom (kao što su toplinski stres, suša, intenzivne kiše) u EU-u vjerojatno progresivno povećavati s osjetno većim utjecajem koji se predviđa u jugozapadnim regijama EU-a, nastavila je Komisija .

Nekoliko mjeseci prošle godine Španjolska i Portugal, koji se nalaze na jugozapadnom vrhu Europe, suočavali su se s dugotrajnim suhim vremenom koje ozbiljno poremetio biljnu proizvodnju, uključujući i prinos maslinovog ulja, u obje iberijske zemlje.

U međuvremenu, prošlog prosinca Komisija je pokrenula nadzornu ploču opskrbe hranom i sigurnosti kako bi pružila informacije o pokazateljima koji utječu na sigurnost hrane u EU-u, kao što su suše, sve veći troškovi prijevoza i energije te izbijanja životinjskih bolesti. Sustav će također prikazivati ​​podatke o postojećim zalihama osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

Komisija je u analizi sigurnosti hrane u EU zaključila da dostupnost hrane danas u Europi nije dovedena u pitanje.

Međutim, dostupnost hrane sve više postaje problem za kućanstva zbog inflacije koja gura cijene naviše. Nadalje, većina država članica provodi kratkoročne programe subvencioniranja za potporu kućanstvima u potrebi umjesto općenitijih i budućih programa.

"Po definiciji, sigurnost hrane ima kratkoročnu dimenziju: ljudi moraju imati pristup hrani svaki dan, a ne samo sutra”, stoji u izvješću. â € <"To zahtijeva politike koje omogućuju kratkoročno jamčenje sigurnosti hrane u sve njezine četiri dimenzije.”

Općenito, a â € <'sustavni pristup' potreban je za učvršćivanje sigurnosti hrane u EU. Ovaj pristup trebao bi uključivati ​​radnje u mnogim različitim sektorima, uključujući poljoprivredu i ribarstvo, klimu, okoliš i energiju, istraživanje i inovacije, trgovinu, zdravstvo i socijalu.

Osim toga, kućanstvima s niskim prihodima treba posvetiti posebnu pozornost kako bi im se osigurao svakodnevni pristup zdravoj i hranjivoj hrani.

"Analiza naglašava da postoji inherentna hitnost za djelovanje”, navodi se u izvješću. â € <"U neizvjesnom i nestabilnom kontekstu, prijelaz na održivi prehrambeni sustav trebao bi i dalje voditi političko, političko i programsko djelovanje EU-a.”

• Europska komisija
• Europska komisija