Drevna stabla su ključna za zdrave šume, kažu znanstvenici

Šume planeta oslanjaju se na malu skupinu drevnih stabala kako bi preživjele i izdržale promjene okoliša i druge opasnosti, pokazalo je novo istraživanje.

Međutim, ova dugovječna stabla mogu se razmnožavati samo u prašumama i trenutno jesu prijete klimatskim promjenama i krčenje šuma.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Barceloni, Sveučilišta Tuscia u Italiji i Morton Arboretuma u Sjedinjenim Državama koristili su matematički model vjerojatnosti za procjenu broja stabala koja premašuju prosječnu starost ostalih stabala u šumi.

Također su analizirali podatke iz prethodnih studija kako bi razumjeli kako ova drevna stabla utječu na ostatak flore u ekosustavu.

U njihovu učiti, Objavljeno u Biljke prirode, istraživači su primijetili da drevna stabla čine manje od jedan posto populacije stabala u šumi i mogu doseći 10 ili čak 20 puta starije od ostalih stabala u šumi.

Međutim, unatoč svojoj rijetkosti, šumski veterani su od vitalnog značaja za očuvanje zdravlja i biološke raznolikosti šumskih ekosustava.

Šanse su da bi stabla koja postižu iznimnu dugovječnost mogla prenijeti svoju genetsku otpornost na nove generacije stabala u svojoj blizini, omogućujući im da se nose s promjenjivim okolišem i nastave.

"Ispitali smo demografske obrasce koji nastaju iz starih šuma tijekom tisuća godina, a vrlo mali udio stabala pojavljuje se kao životna povijest â € <'dobitnici na lutriji koji dosežu daleko višu dob koja premošćuju cikluse okoliša koji se protežu kroz stoljeća”, rekao je Chuck Cannon, direktor centra za znanost o drveću u Arboretumu Morton i jedan od autora studije.

"U našim se modelima pokazalo da su ova rijetka, drevna stabla vitalna za dugoročnu sposobnost prilagođavanja šume, značajno proširujući vremenski raspon ukupne genetske raznolikosti populacije”, dodao je.

Znanstvenici su dodali da su korisne osobine stogodišnjice i tisućljetnog drveća nisu ograničeni na sprječavanje trošenja i starenja. Oni također nadmašuju tipična zrela stabla u upija ugljični dioksid i pružiti a jedinstveno stanište za ugrožene vrste.

Istraživači su također rekli da drevna stabla ne slijede prirodni životni ciklus sličan drugim biljnim vrstama ili čak ljudima; umjesto toga, njihovo postojanje uglavnom je posljedica slučajnih događaja kao što su bolest ili požar.

"Zrela, dobro uhodana stabla nisu programirana da stare u određenoj veličini ili dobi”, napisali su. "[Oni] umiru od posljedica ozbiljne štete uzrokovane vanjskim biotičkim i abiotičkim čimbenicima, kao što su štetnici i bolesti, požari, vjetrovi i ledene oluje ili dugotrajno loši okolišni uvjeti."

Međutim, postojanje starih stabala je prijete klimatskim promjenama i krčenje šuma, a ne postoji nikakav fizički mehanizam koji bi zamijenio gubitak njihove roditeljske prisutnosti u šumi.

"Kako se klima mijenja, vjerojatno će se stopa smrtnosti drveća povećati, a starim će stablima biti sve teže izbijati u šumama”, rekao je Cannon. â € <"Jednom kada posječete stara i prastara stabla, zauvijek gubimo genetsko i fiziološko naslijeđe koje sadrže, kao i jedinstveno stanište za očuvanje prirode.”

Istraživači su na kraju primijetili da, iako je obnova šuma bitan alat za očuvanje ekosustava, također je ključno zaštititi starješine šume i očuvati evolucijsku povijest zapisanu u njima.

"Poznato je da su drevna stabla jedinstvena središta biološke raznolikosti koja pružaju ključne ili jedinstvene funkcije ekosustava bez premca u upravljanim šumama”, rekli su.

"Gubitak ovih stabala je poput izumiranja vrsta, jer se gubi nezamjenjivi genetski resurs”, zaključili su istraživači. â € <"Zbog svih ovih razloga, stare šume sa svojim jedinstvenim zalihama prastarih stabala postaju sve važnije za zaštitu.”

• Biljke prirode
• Arboretum Morton