Maslinarstvo počinje puštati korijene u srednjoj Europi

U travnju 7^th, živa je dosegla 30 ºC u južnoj Austriji, najranije što je ta alpska nacija ikada dosegla ono što državna meteorološka služba opisuje kao â € <"topli dan.”

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi se ovaj rekord lako mogao zamijeniti do kraja desetljeća jer su posljedica klimatske promjene više temperature diljem Europe.

"Postaje sve toplije i suše, a do 2030. temperature u Austriji mogle bi sličiti današnjima u dijelovima južne Europe”, rekli su Daniel Rössler, Lukas Hecke i Markus Fink, osnivači agencije Agro Rebels.

Tri suosnivača slažu se oko sata ne može se vratiti na klimatske promjene, ali poljoprivrednici se mogu prilagoditi. Tako su prije nekoliko godina u Austriji počeli uzgajati mediteranske voćke, pa tako i masline. â € <"Cilj je otvoriti nove izvore prihoda za naše poljoprivrednike”, rekli su.

Tri partnera testiraju to neautohtono voće i povrće na terenu sa znanstvenicima i uzgajaju ih u suradnji s poljoprivrednicima. Svoje proizvode na kraju planiraju prodavati pod jednim brendom.

Njihov prvi proizvod su stolne masline. Godine 2020. posadili su 400 stabala u blizini istočnog grada Mörbisch. Prvi urod stolnih maslina ubran je početkom ove sezone, a proizvodnja maslinovog ulja planirana je za iduću godinu.

Prije pokušaja Agro Rebelsa, poljoprivrednici u drugim dijelovima Gradišća, gdje se nalazi Mörbisch, uzgajali su masline posljednjih pola desetljeća.

Reini i Angi Pieretti-Eder bili su među prvima koji su započeli 2018., a sada imaju više od 500 stabala maslina Leccino u Rustu, sjeverno od Mörbischa.

Talijanski stručnjak koji je sadio stabla objasnio je Pieretti-Ederima da bi ova sorta bila idealna za Gradišće.

Osim Pieretti-Ederovih ima i drugih proizvođača maslina, ali još uvijek nema mlina za proizvodnju maslinova ulja. Par se udružio sa Sabine Haider i Reinhardom Pieretti-Ederom kako bi prevezli 131 kilogram maslina do najbližeg mlina u Italiji, koji je dao 17 litara maslinovog ulja.

Četiri uzgajivača nisu očekivala nikakvu zaradu, a kamoli pokriće troškova proizvodnje. Umjesto toga, ponosni su što su sa svojih 17 litara austrijskog maslinovog ulja dokazali da su sumnjatelji u krivu.

U međuvremenu, 190 kilometara južnije u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, klimatske promjene navele su još jednog poljoprivrednika da uzgaja masline u Zagorju. â € <"Nitko nije vjerovao da ću uspjeti - rekao je Miro Mraz.

Prije nepune dvije godine Mraz je posadio 30 stabala maslina Oblica, Casaliva i San Felice, koje su odabrane jer dobro podnose hladnoću.

Do srpnja 2023. stabla oblice i casalive bile su pune plodova, a prve masline u zagorskoj povijesti ubrane su sredinom listopada.

Mraz je proslavio događaj s obitelji i prijateljima. â € <"Ubrali smo 26 kilograma lijepog i zdravog ploda za preradu u prvo zagorsko maslinovo ulje”, rekao je.

Kao iu Austriji, u Zagorju nema mlina. Najbliži je bio na jadranskom otoku Krku, udaljenom više od 150 kilometara.

Umjesto da masline doveze na Krk, preradio ih je pomoću stroja koji melje kukuruz u kukuruznu krupicu, a maslinovo tijesto prešao je vinskom prešom. Neortodoksnim postupkom dobiveno je 2.5 litre djevičanskog maslinovog ulja.

Mraz se nada boljim rezultatima te je u idućim godinama posadio 63 nove masline leccino i pendolino.

Planira i prvi zagorski maslinik ograditi suhozidom i unutra sagraditi kamenu kuću, odajući počast Dalmaciji, najvećoj hrvatskoj maslinarskoj regiji.

Zbog klimatskih promjena Mraz vjerojatno u budućnosti neće biti jedini maslinar u sjeveroistočnoj Hrvatskoj jer su zime sve blaže.

Daleko od Austrije i Hrvatske, nedavno istraživanje sa Sveučilišta u Sassariju pokazuje da se uzgoj maslina širi brže u sjevernoj Italiji nego u drugim dijelovima zemlje.

Godine 1992. uzgoj maslina bio je prisutan u 54 od 107 poljoprivrednih okruga sjeverne Italije. Do 2018. broj se povećao na 81, što je povećanje od 49 posto.

Za usporedbu, broj poljoprivrednih okruga s uzgojem maslina u središnjoj i južnoj Italiji porastao je za četiri posto, odnosno 19 posto.

Dok je površina za uzgoj maslina bila relativno niska – samo 0.2 posto – u sjevernoj Italiji, ta je brojka porasla za jedan posto od 1992. do 2018. U međuvremenu, površina maslinika smanjila se za 0.9 posto u središnjoj i južnoj Italiji u istom razdoblju.

Istraživanje je pokazalo da će se trend vjerojatno nastaviti jer jug ​​zemlje postaje sve topliji i suhiji zbog utjecaja klimatskih promjena.